15.12.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 333/66

---

SMJERNICA (EU) 2017/2335 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 23. studenoga 2017.

o postupcima za prikupljanje granularnih podataka o kreditima i podacima o kreditnom riziku (ESB/2017/38)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 127. stavke 2. i 5.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 5. stavak 1., članak 12. stavak.1. i članak 14. stavak 3.,

budući da:

(1)

Europski sustav središnjih banaka (ESSB) uspostavlja zajedničku bazu podataka o granularnim analitičkim podacima o kreditima (dalje u tekstu: „skup podataka Anacredit”) koja obuhvaća podatke o kreditima iz svih država članica čija je valuta euro. Skup podataka AnaCredit pružit će podršku Eurosustavu, ESSB-u i Europskom odboru za sistemske rizike (ESRB) u obavljanju njihovih zadaća, uključujući analizu monetarne politike i operacija monetarne politike, upravljanje rizicima, nadgledanje financijske stabilnosti kao i makrobonitetnu politiku i istraživanje te nadzor banaka.

(2)

Uredba (EU) br. 2016/867 Europske središnje banke (ESB/2016/13) (1) propisuje da izvještajne jedinice koje su rezidenti u državi članici izvjestiteljici moraju dostaviti nacionalnoj središnjoj banci (NSB) te države članice podatke o kreditima i referentne podatke o drugoj ugovornoj strani. Nacionalne središnje banke država članica izvjestiteljica dužne su prenijeti te podatke Europskoj središnjoj banci (ESB). Stoga je potrebno utvrditi postupke za te prijenose u skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) 2016/876 (ESB/2016/13). Osobito je važno da nacionalne središnje banke dostavljaju referentne podatke o drugoj ugovornoj strani, i prema potrebi, evidentiraju druge ugovorne strane u Registar baze podataka institucija i povezanih društava (RIAD), središnji depozitorij koji sadrži atribute individualnih organizacijskih jedinica, jednako kao različite vrste odnosa između njih koji, između ostaloga, dozvoljavaju izvođenje iz strukture grupe pravovremenim upućivanjem na različite definicije.

(3)

Nadalje, potrebno je jasno odrediti odgovornosti nacionalnih središnjih banaka za izvješćivanje o podacima o kreditima i referentnim podacima o drugoj ugovornoj strani promatranih jedinica koje su strane podružnice države članice izvjestiteljice, kako bi se olakšalo smanjenje dvostrukog izvješćivanja i time osiguralo da se diljem statističkog lanca izrade primjenjuju djelotvorni i učinkoviti statistički postupci.

(4)

Skup podataka AnaCredit može također obuhvaćati podatke o kreditima država članica čija valuta nije euro, ali koje su odlučile postati države članice izvjestiteljice uključivanjem odredaba Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13) u svoje nacionalno zakonodavstvo ili uvođenjem na drugi način odgovarajućih izvještajnih zahtjeva u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom. Te države članice mogu također uključiti odredbe ove Smjernice u svoje nacionalno zakonodavstvo ili na drugi način provesti mjere u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom kako bi osigurale da ujednačeno ispunjavaju važeće obveze za prijenos podataka ESB-u.

(5)

U skladu s člankom 24. Smjernice ESB/2014/15 (2), nacionalne središnje banke putem RIAD-a dostavljaju i prema potrebi, održavaju sve referentne podatke koji opisuju institucionalne jedinice ili pravne jedinice, koji su potrebni za statističke svrhe. Podaci iz RIAD-a se također upotrebljavaju za pripremu službenih popisa monetarnih financijskih institucija (MFI), investicijskih fondova, financijskih društava posebne namjene, odgovarajućih institucija za statistiku platnog prometa i osiguravajućih društava.

(6)	RIAD bi trebao biti repozitorij referentnih podataka o svim drugim ugovornim stranama definiranim u Uredbi (EU) br. 2016/867 (ESB/2016/13). Jedinstvena identifikacija svih drugih ugovornih strana je preduvjet za ispravno funkcioniranje skupa podataka AnaCredit.

(7)

Potrebno je utvrditi opseg podataka koji se trebaju dostaviti u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), u skladu s kojim nacionalne središnje banke mogu uspostaviti sustav povratnih informacija ili poboljšati postojeći sustav povratnih informacija izvještajnim jedinicama korištenjem podskupa podataka o kreditima prikupljenih u skladu s tom Uredbom (EU). Ovi sustavi povratnih informacija pomažu izvještajnim jedinicama kod osiguravanja šire osnove za njihovu procjene kreditne sposobnosti, osobito prekograničnih dužnika, kao i kod unapređivanja upravljanja kreditnim rizicima kreditnih institucija i drugih zajmodavaca. Sustav povratnih informacija može poboljšati doprinos ESB-a bonitetnom nadzoru kreditnih institucija i stabilnosti financijskog sustava.

(8)

ESB bi trebao, u suradnji s nacionalnim središnjim bankama država članica izvjestiteljica, u naknadnoj fazi utvrditi pravni okvir koji određuje pojedinosti o području primjene i provedbi sustava povratnih informacija. Pravni okvir ne bi trebao sprječavati nacionalne središnje banke u razmjeni referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani s njihovim odgovarajućim izvještajnim jedinicama, ako se to smatra potrebnim za poboljšanje učinkovitosti i ujednačenosti postupka izvješćivanja i doprinošenje boljoj kvaliteti referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani pohranjenih u RIAD-u.

(9)

Potrebno je uspostaviti postupak za djelotvorno provođenje tehničkih izmjena priloga ovoj Smjernici, pod uvjetom da ne dovode do promjena u temeljnom konceptualnom okviru niti utječu na teret izvješćivanja. Pri provođenju tog postupka vodit će se računa o stajalištima Odbora za statistiku ESSB-a (dalje u tekstu: „STC”). Nacionalne središnje banke i drugi odbori ESSB-a mogu kroz STC predložiti takve tehničke izmjene priloga,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Područje primjene

Ova Smjernica propisuje pojedinosti o obvezama nacionalnih središnjih banaka za prijenos podataka o kreditima i referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani ESB-u, prikupljenih u skladu s Uredbom (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), uključujući obveze za evidentiranje drugih ugovornih strana u RIAD-u te o postupcima za prijenos tih podataka.

Članak 2.

Definicije

Pojmovi korišteni u ovoj Smjernici imaju isto značenje kao i pojmovi utvrđeni u Uredbi (EU) br. 2016/867 (ESB 2016/13).

Za potrebe ove Smjernice primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)	„podaci o kreditima” znači granularni podaci o kreditima i podaci o kreditnom riziku.

(2)	„strana podružnica države članice izvjestiteljice” ili „strana podružnica RMS-a” (eng. reporting Member State, RMS) znači strana podružnica koja je rezident u državi članici izvjestiteljici koja je pravno ovisan dio kreditne institucije koja je rezident u drugoj državi članici izvjestiteljici;

(3)	„glavni ured društva” znači pravni subjekt čiji je strana podružnica pravno ovisan dio.

(4)	„matični NSB” znači NSB države članice izvjestiteljice u kojoj je rezident kreditna institucija čiji je strana podružnica pravno ovisan dio;

(5)	„NSB domaćin” znači NSB države članice izvjestiteljice u kojoj je strana podružnica rezident;

(6)	„oznaka RIAD” znači jedinstvena identifikacijska oznaka druge ugovorne strane za sve druge ugovorne strane kada nacionalne središnje banke izvješćuju ESB.

(7)

„nadležni NSB” znači, za potrebe utvrđivanja uloga i odgovornosti u području referentnih podataka drugih ugovornih strana, NSB države članice izvjestiteljice u kojoj je druga ugovorna strana rezident. ESB će se smatrati nadležnim NSB-om za druge ugovorne strane koje nisu rezidenti u državi članici izvjestiteljici;

(8)	„izvorni NSB” znači, za potrebe utvrđivanja uloga i odgovornosti u području referentnih podataka drugih ugovornih strana, NSB države članice izvjestiteljice koja dostavlja ESB-u referentne podatke drugih ugovornih strana koje su rezidenti u drugoj državi članici;

(9)	„izlazni podaci” znači podaci koje je stvorio ESB u okviru podataka o kreditima i referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani;

(10)

„upravljanje kvalitetom podataka” ili „DQM” (eng. Data Quality Management, DQM) znači osiguravanje, provjeravanje i održavanje kvalitete izlaznih podataka upotrebom i primjenom ciljeva upravljanja kvalitetom podataka, parametara upravljanja kvalitetom podataka i pragova upravljanja kvalitetom podataka;

(11)	„cilj upravljanja kvalitetom podataka” znači referentna vrijednost za ocjenu kvalitete izlaznih podataka;

(12)	„parametar upravljanja kvalitetom podataka” znači statistički pokazatelj koji mjeri razinu do koje je ostvaren određeni cilj upravljanja kvalitetom podataka;

(13)	„prag upravljanja kvalitetom podataka” znači najniža razina provjere koju je potrebno provesti radi udovoljavanja zahtjevima okvira za upravljanje kvalitetom podataka ili za cilj upravljanja kvalitetom podataka.

POGLAVLJE II.

IZVJEŠTAJNE OBVEZE NACIONALNIH SREDIŠNJIH BANAKA ZA PODATKE O KREDITIMA I REFERETNE PODATKE O DRUGOJ UGOVORNOJ STRANI

Članak 3.

Opće izvještajne obveze nacionalnih središnjih banaka za podatke o kreditima i referentne podatke o drugoj ugovornoj strani

Nacionalne središnje banke dužne su sastaviti i dostaviti ESB-u podatke o kreditima i referentne podatke o drugoj ugovornoj strani u skladu sa shemama utvrđenim u Prilozima I. do IV. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), sukladno pravima nacionalnih središnjih banaka da odobravaju odstupanja ili dozvoljavaju smanjenu učestalost izvješćivanja u skladu s člankom 16. te Uredbe.

Članak 4.

Posebne izvještajne obveze nacionalnih središnjih banaka, učestalost i pravodobnost

1.   Nacionalne središnje banke dužne su ESB-u prenositi podatke o kreditima i referentne podatke o drugoj ugovornoj strani prikupljene u skladu s Uredbom (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), kako je određeno u članku 13. stavcima 4. do 8. te Uredbe.

2.   Nacionalne središnje banke dužne su utvrditi svaki atribut podataka o kreditima koji:

(a)	nije primjenjiv: to znači atribut podataka koji se ne primjenjuje na instrument, zaštitu ili drugu ugovornu stranu na koju se odnosi; ili

(b)	nije potreban: to znači atribut podataka koji je ili izričito određen kao podatak koje nije potrebno dostavljati u skladu s Uredbom (EU) 2016/867 (ESB/2016/13) ili za koji je NSB odlučio da ga neće prikupljati u skladu s tom Uredbom.

3.   Nacionalne središnje banke dužne su osigurati da su, za svaki referentni datum izvješćivanja, sve odgovarajuće druge ugovorne strane evidentirane u RIAD-u i da imaju referentne podatke o drugoj ugovornoj strani koji su važeći na taj referentni datum izvješćivanja. Iako se isti datum prijenosa primjenjuje za podatke o kreditima i referentne podatke o drugoj ugovornoj strani u skladu s člankom 13. stavkom 8. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), nacionalne središnje banke dužne su poduzeti razumne napore za dostavu referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani i prema potrebi evidentirati drugu ugovornu stranu u RIAD-u najmanje jedan dan prije prijenosa odgovarajućih podataka o kreditima.

Članak 5.

Stvarna izvještajna populacija

1.   Nacionalne središnje banke dužne su utvrditi i preispitati stvarnu izvještajnu populaciju na temelju:

(a)	Definicije naziva „stvarna izvještajna populacija” iz članka 3. Uredbe (EU) br. 2016/867 (ESB/2016/13);

(b)

odstupanja odobrenih od strane nacionalnih središnjih banaka u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), uzimajući u obzir ukupni nepodmireni iznos kredita odobrenog svim sektorima prema podacima s kraja prosinca prethodne kalendarske godine, dostavljenim nacionalnim središnjim bankama u skladu s Uredbom (EU) br. 1071/2013 Europske središnje banke (ESB/2013/33) (3);

(c)	podataka dostavljenih NSB-u od strane izvještajnih jedinica o svakom spajanju odnosno pripajanju, podjeli ili reorganizaciji koji mogu utjecati na ispunjavanje njihovih statističkih obveza;

(d)	svih sporazuma postignutih između odgovarajućih nacionalnih središnjih banaka s ciljem izbjegavanja dvostrukog izvješćivanja za strane podružnice u skladu s člankom 6. stavkom 3. i člankom 16. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13);

(e)	svih sporazuma postignutih između odgovarajućih nacionalnih središnjih banaka za raspodjelu odgovornosti u odnosu na strane podružnice RMS-a za strane podružnice u skladu s člankom 6. ove Smjernice.

2.   Ne dovodeći u pitanje uključivanje u stvarnu izvještajnu populaciju novih izvještajnih jedinica koje su osnovane u državama članicama izvjestiteljicama nakon prvog izvješćivanja u skladu s Uredbom (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), nacionalne središnje banke dužne su provjeriti ispunjavanje uvjeta za odobrenje ili povlačenje bilo kojeg odstupanja utvrđenog u članku 16. te Uredbe. Nacionalne središnje banke dužne su izvršavati ovu zadaću u prvom tromjesečju svake godine, na temelju statusa stvarne izvještajne populacije u prosincu prethodne godine. Nacionalne središnje banke mogu donijeti odluku o odgodi ove zadaće do prvog tromjesečja 2021. godine.

3.   Nacionalne središnje banke dužne su osiguravati da se za svaki referentni datum izvješćivanja sljedeće druge ugovorne strane evidentiraju u RIAD-u:

(a)	izvještajne jedinice u skladu s člankom 1. točkom 8. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), koje su rezidenti u istoj državi članici izvjestiteljici kao i NSB;

(b)	promatrane jedinice koje su strane podružnice izvještajnih jedinica iz točke (a), u skladu s člankom 1. točkom 9. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13);

(c)	glavni uredi društava promatranih jedinica kako je navedeno u točki (b).

Nacionalne središnje banke dužne su evidentirati te druge ugovorne strane čim zadovolje kriterije da postanu: i. izvještajne jedinice, ii. promatrane jedinice, ili iii. glavni ured društva promatrane jedinice, kao i uvijek prije prvog referentnog datuma izvješćivanja nakon kojeg zadovolje kriterije da postanu takve druge ugovorne strane.

4.   Nacionalne središnje banke osiguravaju da se za svaki referentni datum izvješćivanja sljedeći podaci evidentiraju u RIAD-u za svaku promatranu jedinicu:

(a)	odnos između promatrane jedinice i pravnog subjekta čiji je ta promatrana jedinica sastavni dio;

(b)	referentni datum na koji promatrane jedinice dostavljaju podatke u skup podataka AnaCredit;

(c)

sva odstupanja koja se primjenjuju, uz naznaku: (i.) je li odstupanje odobreno u skladu s člankom 16. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13); (ii.) odnosi li se odstupanje na neke ili sve izvještajne zahtjeve kako su definirani u članku 16. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13); ili (iii.) je li odstupanje odobreno stranim podružnicama u skladu sa sporazumom sklopljenim između odgovarajućih nacionalnih središnjih banaka u svrhu izbjegavanja dvostrukog izvješćivanja prema članku 6. stavku 3. i članku 16. stavku 3. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13);

(d)	potvrda o tome je li NSB odlučio da neće prikupljati podatke u skladu s člankom 6. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13);

(e)	potvrda o tome primjenjuje li se obveza dostavljanja podataka o kreditima samo na tromjesečnoj osnovi, u skladu s člankom 16. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13); i

(f)	potvrda o tome treba li promatrana jedinica dostavljati podatke o riziku druge ugovorne strane samo na tromjesečnoj osnovi, u skladu s predloškom 2. iz Priloga I. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13);

5.   Matični NSB evidentira u RIAD-u odluku o tome da od pravnog subjekta ne prikuplja atribute podataka ili da prikuplja samo dio atributa podataka navedenih u predlošku 1. iz Priloga I. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), koji se odnose na stranu podružnicu koja je sastavni dio tog subjekta, ako te instrumente drži ili ih servisira strana podružnica koja je rezident u drugoj državi članici izvjestiteljici u skladu s člankom 6. stavkom 3. točkom (a) te Uredbe.

6.   Matični NSB evidentira u RIAD-u odluku o tome da ne prikuplja atribute podataka ili da prikuplja samo dio atributa podataka navedenih u predlošku 2. iz Priloga I. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13) od strane podružnice koja je sastavni dio pravnog subjekta koji je rezident u drugoj državi članici izvjestiteljici u skladu s člankom 6. stavkom 3. točkom (b) iste Uredbe.

7.   Odgovarajući NSB obavještava ESB o postupcima koji se planiraju u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13) za ispunjavanje statističkih izvještajnih zahtjeva propisanih u toj Uredbi za slučaj spajanja odnosno pripajanja, podjele ili reorganizacije koja uključuje jednu ili više izvještajnih jedinica koje mogu utjecati na ispunjavanje statističkih izvještajnih zahtjeva tih izvještajnih jedinica.

Članak 6.

Raspodjela odgovornosti za strane podružnice RMS-a

1.   U slučaju kada su i pravni subjekt i bilo koja od njegovih stranih podružnica rezidenti različitih država članica izvjestiteljica, nacionalne središnje banke poduzimaju razumna nastojanja radi izbjegavanja dvostrukog izvješćivanja o istim podacima u skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13) tako što koordiniraju svoje skupove atributa podataka navedene u predlošcima 1. i 2. iz Priloga I. toj Uredbi, za odnosnu izvještajnu jedinicu i njene strane podružnice.

2.   Prilog II. ovoj Smjernici utvrđuje raspodjelu odgovornosti za nacionalne središnje banke koje izvješćuju ESB o podacima o kreditima i referentnim podacima o drugoj ugovornoj strani iz stranih podružnica RMS-a, uzimajući u obzir odstupanja odobrena izvještajnim jedinicama.

3.   Matični NCB i NCB domaćin koji su uključeni u prikupljanje podataka od strane podružnice RMS-a mogu se sporazumjeti o drugačijoj raspodjeli odgovornosti za dostavljanje ESB-u podataka o kreditima i referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani, čime se zamjenjuje raspodjela odgovornosti određena u Prilogu II. ove Smjernice, u skladu sa stavkom 4. Za svaki takav sporazum, matični NSB ili NSB domaćin obavještavaju ESB o njegovom postojanju i evidentiraju u RIAD-u sljedeće informacije:

(a)	NSB koji je odgovoran za prijenos podataka ESB-u koji su određeni u predlošku 1. iz Priloga I. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13); i

(b)	NSB koji je odgovoran za prijenos podataka ESB-u koji su određeni u predlošku 2. iz Priloga I. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13).

Obje nacionalne središnje banke evidentiraju u RIAD-u odgovarajuće referentne podatke o drugoj ugovornoj strani.

4.   Sporazum kojim se zamjenjuje raspodjela odgovornosti za prenošenje predložaka 1. i 2. iz Priloga I. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13) ne smije imati za posljedicu prijenos manje količine podataka o kreditima ESB-u, u usporedbi sa sporazumom iznesenim u Prilogu II., ne dovodeći pritom u pitanje odluku NSB-a da ne prikuplja određene atribute podataka u skladu s člankom 7. te Uredbe.

5.   Ako sporazum između dva odgovarajuća NSB-a, sukladno članku 6. stavku 3. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), ima za posljedicu da samo jedan od njih prikuplja i prenosi ESB-u sve podatke (predlošci 1. i 2.) iz strane podružnice RMS-a, tada:

(a)	NSB koji ne dostavlja podatke ESB-u može odlučiti ne prikupljati podatke iz te strane podružnice RMS-a, u skladu s člankom 8. stavkom 5. i člankom 16. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), radi izbjegavanja dvostrukog izvješćivanja; i

(b)	NSB-u koji ne prenosi podatke ESB šalje one podatke koji su mu dostavljeni u vezi sa stranom podružnicom RMS-a, radi uporabe u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13).

Članak 7.

Prijelazne odredbe u vezi s prijenosom podataka o kreditima i referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani

1.   Kada se nacionalne središnje banke koriste svojim pravima iz članka 19. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13) radi odgode prvog prijenosa ESB-u podataka o kreditima koji se odnose na sve referentne datume izvješćivanja prije 1. veljače 2019., prvi prijenos se mora izvršiti najkasnije do 31. ožujka 2019.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 2. stavak 2. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), ako se NSB odluči koristiti prijelaznom odredbom za podatke o kreditima iz stavka 1., može odgoditi prvi prijenos referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani ESB-u, pod uvjetom da prenese te podatke ESB-u u roku od šest mjeseci prije prvog izvješćivanja o podacima o kreditima, a u svakom slučaju najkasnije do 30. rujna 2018.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 19. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), nacionalne središnje banke evidentiraju u RIAD-u svoje odluke o odgodi prvog prijenosa podataka o kreditima ECB-u do 30. lipnja 2018. Te se informacije mogu ažurirati prije prvog izvješćivanja o podacima o kreditima i referentnim podacima o drugim ugovornim stranama, u slučaju da taj NSB treba odgoditi prvi prijenos.

4.   U vezi s prvim izvješćivanjem o mjesečnim i tromjesečnim podacima o kreditima, nacionalne središnje banke obavještavaju ESB do 31. ožujka 2018. o svojoj odabranoj stvarnoj izvještajnoj populaciji, tako što ju evidentiraju u RIAD-u.

POGLAVLJE III.

POSEBNE IZVJEŠTAJNE OBVEZE U VEZI S REFERENTNIM PODACIMA O DRUGIM UGOVORNIM STRANAMA U RIAD-U

Članak 8.

Identifikacija drugih ugovornih strana u RIAD-u

1.   Nacionalne središnje banke utvrđuju svaku drugu ugovornu stranu čije podatke dostavljaju, bilo da se radi o rezidentu ili nerezidentu, pomoću jedinstvene oznake RIAD, uzimajući u obzir uvjete utvrđene u ovoj Smjernici.

2.   Nacionalne središnje banke poduzimaju sve moguće mjere da ispravno utvrde odgovarajuće druge ugovorne strane u RIAD-u i upućuju na takve druge ugovorne strane, neovisno o državi u kojoj su one rezidenti, koristeći odgovarajuću oznaku RIAD. Isto se primjenjuje kada NSB koristi predložak 2. iz Priloga I. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13) samo radi prikupljanja i prijenosa ESB-u podataka o kreditima i referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani za slučajeve u kojima drugi NSB koristi predložak 1. iz Priloga I. te Uredbe radi prikupljanja i prijenosa podataka u odnosu na istu drugu ugovornu stranu, kao i kada su izvještajnim jedinicama odobrena djelomična odstupanja.

3.   Nacionalne središnje banke dužne su koristiti ispravne oznake RIAD radi dosljednog upućivanja na sve druge ugovorne strane i pravodobno ih ažurirati u slučaju promjena, kao na primjer kada nadležni NSB intervenira radi zamjene privremene oznake službenom oznakom RIAD.

4.   Nacionalne središnje banke mogu zahtijevati od izvještajnih jedinica da koriste poseban skup identifikacijskih oznaka druge ugovorne strane. Prilog IV. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13) određuje da odgovarajući NSB može dopustiti izvještajnim jedinicama korištenje posebne identifikacijske oznake druge ugovorne strane za tu izvještajnu jedinicu, radi upućivanja na druge ugovorne strane za primarni prijenos. U tom slučaju, NSB koji koristi predložak 1. iz Priloga I. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13) radi prikupljanja podataka o kreditima i referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani dužan je izraditi poveznice među različitim identifikacijskim oznakama druge ugovorne strane koje koriste izvještajne jedinice kad upućuju na istu drugu ugovornu stranu i odgovarajuće oznake RIAD, koja se treba koristiti za sekundarni prijenos.

5.   Nacionalne središnje banke dužne su osiguravati da su sve druge ugovorne strane povezane s instrumentima o kojima se izvješćuje u skupu podataka AnaCredit, bez obzira na njihovu ulogu i državu čiji su rezidenti, evidentirane u RIAD-u do odgovarajućeg referentnog datuma izvješćivanja. Nacionalne središnje banke poduzimaju razumna nastojanja da evidentiraju novu drugu ugovornu stranu u RIAD-u u svim instrumentima s kojima je povezana, najmanje jedan dan prije prijenosa podataka o kreditima ESB-u.

Članak 9.

Prijenos referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani u RIAD

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u referentne podatke o drugoj ugovornoj strani u skladu s referentnim skupom podataka navedenim u predlošku 1. iz Priloga IV. i tablicama 2. i 3. iz Priloga III. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13).

2.   Nacionalne središnje banke mogu dobiti referentne podatke o drugoj ugovornoj strani, uključujući identifikacijske oznake, od odgovarajućih izvještajnih jedinica ili putem memoranduma o razumijevanju sklopljenog s nacionalnim zavodima za statistiku, nacionalnim nadležnim tijelima i drugim nacionalnim institucijama, pod uvjetom da se takvi podaci smiju koristiti za svrhe utvrđene u Uredbi Vijeća (EZ) br. 2533/98 (4).

3.   Nacionalne središnje banke dužne su ažurirati referentne podatke o drugoj ugovornoj strani koje prenose ESB-u čim saznaju da je došlo do promjene jednog ili više atributa podataka. To se primjenjuje i na rezidentne i na nerezidentne druge ugovorne strane.

4.   Premda nacionalne središnje banke mogu odlučiti ne prikupljati određene referentne atribute podataka o drugoj ugovornoj strani od pojedinačnih izvještajnih jedinica, primjerice kada je atribut označen s „N” u tablicama 2. i 3. iz Priloga III. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13) u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/867(ESB/2016/13), nacionalne središnje banke će uvijek dostavljati „identifikacijsku oznaku pravnog subjekta” (eng. Legal Entity Identifier - LEI) u RIAD, neovisno o ulozi i državi u kojoj je druga ugovorna strana rezident. Ako LEI nije dodijeljen drugoj ugovornoj strani, nacionalne središnje banke dostavljaju nacionalnu identifikacijsku oznaku s popisa nacionalnih identifikacijskih oznaka objavljenog na mrežnim stranicama ESB-a kao prilog uz Priručnik o izvješćivanju za AnaCredit (eng. AnaCredit Reporting Manual).

5.   Pored obveznih identifikacijskih oznaka subjekta koje zahtjeva Uredba (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), nacionalne središnje banke dostavljaju u RIAD sve druge nacionalne identifikacijske oznake dostupne za određenu drugu ugovornu stranu, pod uvjetom da se ti podaci mogu koristiti u skladu s režimom povjerljivosti utvrđenim u Uredbi Vijeća (EZ) br. 2533/98.

6.   Nacionalne središnje banke nisu dužne dostaviti u RIAD referentne podatke o drugoj ugovornoj strani, ako je druga ugovorna strana uključena u popis međunarodnih organizacija objavljen na mrežnim stranicama ESB-a kao prilog uz Priručnik o izvješćivanju za AnaCredit i redovito ažuriran od strane ESB-a u suradnji s nacionalnim središnjim bankama. U tim slučajevima, nacionalne središnje banke upotrebljavaju samo ispravnu oznaku RIAD za utvrđivanje međunarodne organizacije u prijenosu podataka o kreditima ESB-u. Ovo se također primjenjuje na druge ugovorne strane koje su na popisu monetarnih financijskih institucija, osim kada druga ugovorna strana nastupa kao dužnik, u kojem slučaju nacionalne središnje banke postupaju u skladu sa općim izvještajnim zahtjevima za referentne podatke o drugoj ugovornoj strani.

Članak 10.

Odgovornost nacionalnih središnjih banaka za identifikaciju rezidentnih drugih ugovornih strana u RIAD-u

1.   Nacionalne središnje banke su odgovorne za jedinstvenu identifikaciju svih rezidentnih drugih ugovornih strana u RIAD-u i poduzimaju sve moguće mjere radi izbjegavanja da dva ili više različitih unosa u RIAD upućuju na istu rezidentnu drugu ugovornu stranu.

2.   Detaljne informacije o koracima koje nacionalne središnje banke poduzimaju radi osiguravanja da druge ugovorne strane imaju jedinstvene identifikacije u RIAD-u, kao i o upravljanju njihovim referentnim podacima, određene su u Prilogu I.

3.   Nakon što je rezidentna druga ugovorna strana evidentirana u RIAD-u s privremenom oznakom RIAD, nadležni NSB ocjenjuje, najkasnije do posljednjeg radnog dana drugog mjeseca koji slijedi nakon dana primitka popisa potencijalnih ponovljenih unosa od središnje službe za identifikaciju, predstavlja li nova privremena druga ugovorna strana ponovljeni unos postojeće rezidentne druge ugovorne strane ili potpuno novu drugu ugovornu stranu. U prvom slučaju, to jest onda kad je riječ o podudaranju, nadležni NSB daje prednost jednom od ponuđenih rezultata, time stavljajući izvan uporabe („zamrzavanje”) novu privremenu drugu ugovornu stranu u korist odgovarajuće postojeće rezidentne druge ugovorne strane („živuća” druga ugovorna strana). U potonjem slučaju, to jest onda kad nije riječ o podudaranju, nadležni NSB dodjeljuje službenu oznaku RIAD novoj privremenoj drugoj ugovornoj strani.

4.   Pri rješavanju dvostrukih unosa, nacionalne središnje banke prvo razmatraju one slučajeve koji uključuju privremene rezidentne druge ugovorne strane s najvećim izloženostima prema podacima o kreditima koji su dostavljeni ESB-u.

5.   Nacionalne središnje banke koriste sve dostupne podatke na nacionalnoj razini da bi osigurale, u mjeri u kojoj je to moguće, da su referentni podaci o rezidentnim drugim ugovornim stranama evidentirani u RIAD-u potpuni, točni i ažurirani. U tu svrhu, nacionalne središnje banke ocjenjuju sve pouzdane izvore podataka pod uvjetom da se takvi podaci mogu koristiti u skladu s režimom povjerljivosti koji je određen Uredbom (EZ) br. 2599/98, s ciljem unošenja najboljih mogućih referentnih podataka u RIAD za sve odgovarajuće druge ugovorne strane.

6.   Za slučaj drugih ugovornih strana koje su rezidenti države u kojoj nema nadležnog NSB-a koji bi odredio referentne podatke o drugoj ugovornoj strani, ESB će odrediti jedinstvenu identifikaciju i referentne podatke o tim drugim ugovornim stranama, na temelju razumnih nastojanja i dostupnih podataka, prateći korake koji se zahtijevaju od „nadležnog NSB-a/ESB-a” u Prilogu I. ove Smjernice. Pritom ESB prvo rješava one slučajeve koji uključuju druge ugovorne strane s najvećim izloženostima prema podacima dostupnim u skupu podataka AnaCredit.

7.   Za svaku drugu ugovornu stranu, RIAD izračunava autoritativni unos za svaki atribut podataka prema prethodno utvrđenim pravilima slaganja, tako da se dodjeljuje prioritet svakom od potencijalnih kandidata izvora podataka. Ako standardna pravila slaganja (pravila rangiranja svih mogućih izvora) koja definira ESB nisu primjerena, nacionalne središnje banke određuju i u pisanom obliku obavještavaju ESB o pravilima slaganja koja će primijeniti u RIAD-u za izračun autoritativnog unosa referentnih podataka za sve rezidentne druge ugovorne strane. Nadležni NSB može definirati drukčiju metodu za svaki pojedini referentni atribut podataka druge ugovorne strane i može, prema potrebi, s vremena na vrijeme, mijenjati tu metodu.

8.   Nacionalne središnje banke dužne su osiguravati da se popis nacionalnih identifikacijskih oznaka i popis pravnih oblika koji se objavljuju kao prilog uz Priručnik o izvješćivanju za AnaCredit na mrežnim stranicama ESB-a redovito ažurira za odgovarajuće države članice. Nacionalne središnje banke, pravovremeno i u pisanom obliku, obavještavaju ESB o svakoj promjeni koju ocijene potrebnom.

POGLAVLJE IV.

POSTUPCI I STANDARDI ZA PRIJENOS U RIAD

Članak 11.

Dodjela oznake RIAD

1.   U vrijeme prve evidencije u RIAD-u, nacionalne središnje banke dodjeljuju službenu oznaku RIAD svakoj rezidentnoj drugoj ugovornoj strani i privremenu oznaku RIAD za nerezidentne druge ugovorne strane, u propisanom obliku.

2.   Nacionalne središnje banke dužne su osigurati da su oznake RIAD koje dodjeljuju drugim ugovornim stranama, kako rezidentnim tako i nerezidentnim, jedinstvene, to jest da nisu povezane s više od jednom drugom ugovornom stranom i da se ne mijenjaju tijekom vremena.

3.   Nacionalne središnje banke su odgovorne za dodjeljivanje službene oznake RIAD svim rezidentnim drugim ugovornim stranama koje su prvotno bile evidentirane u RIAD-u s privremenom oznakom RIAD od strane izvornog NSB-a ili ESB-a.

4.   ESB obavješćuje nacionalne središnje banke država članica ako se oznaka RIAD druge ugovorne strane promijeni, bez obzira na to u kojoj državi je rezident. Nacionalne središnje banke koriste postojeće oznake RIAD za sve druge ugovorne strane od dana kada su preneseni sljedeći primjenjivi podaci o kreditima i referentni podaci o drugoj ugovornoj strani.

Članak 12.

Standardi za prijenos vezani uz RIAD

1.   Nacionalne središnje banke dužne su prenositi ESB-u referentne podatke o drugoj ugovornoj strani putem RIAD-a. Redovita učitavanja podataka provodit će se prijenosom datoteke putem uobičajenog sustava ESSB-a. Umjesto toga, za manje količine podataka, nacionalne središnje banke mogu obrađivati podatke putem poruka s potvrdom primitka ili ažurirati atribute mrežnim putem.

2.   Prije prijenosa podataka ESB-u, nacionalne središnje banke provode validacijske provjere koje odgovaraju relevantnim specifikacijama za razmjenu podataka, kako bi se operativne pogreške svele na najmanju moguću mjeru i kako bi se osigurala točnost i dosljednost ažuriranih podataka koji se dostavljaju u RIAD.

Članak 13.

Potvrda primitka i potvrda o pogrešci

1.   Po primitku ažuriranih podataka, ESB je dužan odmah provesti provjere kako bi potvrdio kvalitetu dostavljenih podataka.

2.   Sukladno članku 24. stavku 5. Smjernice ESB/2014/15, ESB dostavlja nacionalnim središnjim bankama sljedeće:

(a)	potvrdu primitka koja sadrži sažete informacije o ažuriranim podacima koji su obrađeni i uspješno uneseni u odgovarajući skup podataka; i/ili

(b)	potvrdu o pogrešci koja sadrži detaljne informacije o ažuriranjima i validacijskim provjerama koje nisu uspjele.

3.   Nacionalne središnje banke dužne su poduzeti radnje za prijenos ispravljenih podataka bez odgode.

Članak 14.

Prvi prijenos referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani u RIAD

1.   Nacionalne središnje banke prenose ESB-u prvi skup referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani najkasnije šest mjeseci prije prvog prijenosa podataka o kreditima u skladu s člankom 2. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13) i poduzimaju razumna nastojanja da to učine prije odgovarajućeg roka određenog u članku 7. stavku 2. ove Smjernice.

2.   U pogledu sadržaja prvog prijenosa referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani iz stavka 1., nacionalne središnje banke dužne su prenijeti barem referentne podatke o drugoj ugovornoj strani koji se, temeljem dostupnih informacija, mogu razumno ocijeniti kao relevantni.

3.   Isti najmanji zajednički standardi za prijenos, točnost i konceptualnu usklađenost i revizije određene u Prilogu V. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13) primjenjuju se na prvi prijenos ESB-u referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani iz stavka 1.

4.   Prema potrebi, prvi skup referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani koji dostavljaju nacionalne središnje banke sastoji se od sljedećih atributa podataka:

(a)	identifikacijske oznake druge ugovorne strane (oznaka RIAD);

(b)

LEI-a;

(c)

ako LEI nije dostupan: nacionalne identifikacijske oznake s popisa nacionalnih identifikacijskih oznaka koja je objavljena na mrežnim stranicama ESB-a, a sastavljena je od dvaju različitih varijabli, a to su: vrsta identifikacijske oznake (ili njen opis, ako je od važnosti) i odgovarajuće oznake (osim ako je vrsta identifikacijske oznake „nije primjenjivo”);

(d)

naziva;

(e)	adrese: država;

(f)	adrese: grad/mjesto/selo;

(g)	adrese: ulica;

(h)	pravnog oblika;

i.	institucionalnog sektora.

5.   Stvarni popis referentnih atributa podataka koji su nacionalne središnje banke dužne dostavljati za svaku drugu ugovornu stranu prilikom prvog prijenosa referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani u RIAD može se razlikovati ovisno o primjenjivosti raznih atributa na posebnu ulogu i kategoriju druge ugovorne strane kako je opisano u tablicama 2. i 3. iz Priloga III. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13).

POGLAVLJE V.

PRIKUPLJANJE PODATAKA O KREDITIMA I REFERENTNIH PODATAKA O DRUGOJ UGOVORNOJ STRANI KOJE OBAVLJAJU NACIONALNE SREDIŠNJE BANKE

Članak 15.

Odstupanja i smanjena učestalost izvješćivanja

1.   Za potrebe članka 16. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), pri izračunavanju ukupnog nepodmirenog iznosa kredita odobrenih svim sektorima o kojima se izvješćuje u skladu s Uredbom (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) od strane svih izvještajnih jedinica koje su rezidenti u državi članici izvjestiteljici, nacionalne središnje banke uzimaju u obzir samo one ukupne nepodmirene iznose kredita svih izvještajnih jedinica koji obuhvaćaju stvarnu izvještajnu populaciju određenu u članku 3. stavak 1. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), uključujući ukupni nepodmireni iznos kredita svih izvještajnih jedinica kojima je odobreno odstupanje. Radi otklanjanja dvojbi, NSB neće uzimati u obzir ukupan nepodmireni iznos kredita koji se odnose na strane podružnice koje nisu rezidenti u državi članici izvjestiteljici tog NSB-a.

2.   Za potrebe članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), kad se dozvoljava malim izvještajnim jedinicama da dostavljaju podatke o kreditima koji se odnose na referentne datume izvješćivanja prije 1. siječnja 2021. na tromjesečnoj osnovi umjesto na mjesečnoj osnovi, nacionalne središnje banke dužne su uzeti u obzir ukupni doprinos:

(a)	malih izvještajnih jedinica kojima je odobreno odstupanje u skladu s člankom 16. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), i

(b)	izvještajnih jedinica prihvatljivih za dostavljanje podataka na tromjesečnoj osnovi u skladu s člankom 16. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13),

ukupnom nepodmirenom iznosu kredita o kojima se izvješćuje u skladu s Uredbom (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) od strane svih izvještajnih jedinica koje su rezidenti u državi članici izvjestiteljici, i osigurati da takav kombinirani doprinos ne prelazi 4 %.

3.   U skladu s člankom 6. stavkom 3. i člankom 16. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), odgovarajući NSB može odobriti odstupanja izvještajnim jedinicama koje su strane podružnice RMS-a ako dobiva podatke od drugih izvora koji ispunjavaju uvjete kvalitete i pravodobnosti koji se zahtijevaju u skladu s člankom 14. stavkom 3. te Uredbe. Pravo nacionalnih središnjih banaka da odobravaju takva odstupanja ovisi o koordinaciji između odgovarajućih nacionalnih središnjih banaka na temelju sporazuma sklopljenih radi izbjegavanja dvostrukog izvješćivanja u skladu s člankom 6. ove Smjernice. Radi otklanjanja dvojbi, svaka izvještajna jedinica kojoj je odobreno odstupanje sukladno članku 16. stavku 3. neće se smatrati malom izvještajnom jedinicom kojoj je odobreno odstupanje sukladno članku 16. stavku 1. ili malom izvještajnom jedinicom koja može dostavljati izvješća na tromjesečnoj ili mjesečnoj osnovi sukladno članku 16. stavku 2.

4.   U izvršavanju svojih ovlasti u skladu s člankom 16. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), odgovarajući NSB može odobriti odstupanja malim izvještajnim jedinicama koja obuhvaćaju neke ili sve izvještajne zahtjeve, uključujući i one koji se isključivo odnose na posebne promatrane jedinice koje su dio izvještajne jedinice koja je pravna osoba.

Članak 16.

Suradnja s nadležnim tijelima

1.   U slučaju kada se svi ili dio podataka opisanih u Uredbi (EU) 2016/867 (ESB/2016/13) mogu pribaviti od nadležnih tijela koja nisu nacionalne središnje banke, a ti se podaci mogu koristiti na način i u svrhe određene u Uredbi (EZ) br. 2533/98, nacionalne središnje banke mogu uspostaviti odgovarajuće sporazume za suradnju s tim tijelima kako bi se osigurala trajna struktura za primanje takvih podataka.

2.   Nacionalne središnje banke dužne su osigurati da podaci koji se navode u stavku 1. udovoljavaju zahtjevima koji su određeni Uredbom (EU) 2016/867 (ESB/2016/13) prije nego ih prenesu ESB-u.

POGLAVLJE VI.

UPRAVLJANJE KVALITETOM PODATAKA

Članak 17.

Standardi prijenosa za korištenje sustava ESSB-Net

1.   Nacionalne središnje banke koriste se sustavom ESSB-Net koji osigurava ESSB, za elektronički prijenos podataka o kreditima i referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani koje zahtijeva ESB. Nacionalne središnje banke stavljaju na raspolaganje ESB-u te podatke u skladu s posebno utvrđenim izvještajnim standardom SDMX (5).

2.   Nacionalne središnje banke mogu koristiti bilo koja druga sredstva za prijenos podataka o kreditima i referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani, uz prethodnu suglasnost ESB-a.

Članak 18.

Upravljanje kvalitetom podataka

1.   Ne dovodeći u pitanje prava ESB-a na provjeru iz Uredbe (EZ) br. 2533/98 i Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), nacionalne središnje banke dužne su pratiti i osiguravati kvalitetu i pouzdanost podataka o kreditima i referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani koje stavljaju na raspolaganje ESB-u i blisko surađuju s ESB-om kao dijelom općeg upravljanja kvalitetom podataka.

2.   Nacionalne središnje banke dužne su odrediti uvjete koji pokreću odbijanje podataka primljenih od izvještajnih jedinica.

3.   Nacionalne središnje banke dužne su pratiti promatrane jedinice za koje su podaci odbijeni i ostvareni napredak između dva izvještajna razdoblja. Nacionalne središnje banke dužne su obavještavati ESB o ishodima takvog praćenja.

4.   Nacionalne središnje banke dužne su osiguravati, provjeravati i održavati kvalitetu podataka o kreditima i referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani da bi se ostvarila: i. kvaliteta agregiranih izlaznih podataka; ii. dosljednost podataka o kreditima i referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani; i iii. usklađenost s drugim statističkim podacima. Prije prijenosa podataka ESB-u o kreditima i referentnih podataka o drugoj ugovornoj strani, nacionalne središnje banke su osobito dužne provjeriti:

(a)	da dokumenti koji se prenose ESB-u odgovaraju tehničkim specifikacijama za prijenos ESB-u;

(b)	da svaki unos ima jedinstvenu identifikacijsku oznaku;

(c)	da je identifikacijska oznaka ugovora jedinstvena za svaki ugovor koji stvara kreditni rizik za istu promatranu jedinicu, kao i da se takva identifikacijska oznaka ne upotrijebi ponovno u bilo kojem trenutku za utvrđivanje drugog ugovora kod iste promatrane jedinice;

(d)	da je svaka identifikacijska oznaka instrumenta jedinstvena za svaki ugovor promatrane jedinice, kao i da se takva identifikacijska oznaka ne upotrijebi ponovno u bilo kojem trenutku za utvrđivanje drugog instrumenta za isti ugovor i promatranu jedinicu;

(e)	da je identifikacijska oznaka zaštite jedinstvena za svaku zaštitu primljenu od iste promatrane jedinice, kao i da se takva identifikacijska oznaka ponovno ne upotrebljava u bilo kojem trenutku za utvrđivanje druge vrste zaštite kod iste promatrane jedinice;

(f)	da su podaci o kreditima i referentni podaci o drugoj ugovornoj strani koji se prenose potpuni i dosljedni;

(g)	da su sve druge ugovorne strane povezane s instrumentima koji su evidentirani u sustavu RIAD i da se na njih upućuje odgovarajućom identifikacijskom oznakom druge ugovorne strane (oznaka RIAD) na temelju informacija koje dostavljaju izvještajne jedinice.

5.   Prije prijenosa podataka o kreditima ESB-u, nacionalne središnje banke koje prenose predložak 1. ili predložak 2. iz Priloga I. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13) dužne su provjeriti i osigurati da su za svaki instrument koji se dostavlja za svaku drugu ugovornu stranu povezanu s tim instrumentom, u RIAD-u evidentirani potrebni referentni podaci o drugoj ugovornoj strani za sve druge ugovorne strane.

6.   Podaci o kreditima i referentni podaci o drugoj ugovornoj strani koje prenose nacionalne središnje banke bit će u skladu s podacima pohranjenim u nacionalnim bazama podataka koji su nastali iz radnji upravljanja kvalitetom podataka učinjenih na nacionalnoj razini.

7.   Kada dvije nacionalne središnje banke prenose ESB-u podatke o kreditima za promatrane jedinice koje su strane podružnice RMS-a u skladu s člankom 6., svaki NSB odgovara za kvalitetu podataka koje prenosi. Osobito, ako dvije nacionalne središnje banke postignu sporazum o podijeli odgovornosti za sekundarno izvješćivanje, te su nacionalne središnje banke dužne osigurati da su podaci o kreditima i referentni podaci o drugoj ugovornoj strani koje dostavlja jedan NSB u skladu s podacima o kreditima i referentnim podacima o drugoj ugovornoj strani koje dostavlja drugi NSB. U tu svrhu, nakon što su podaci učitani u skup podataka AnaCredit, ESB šalje odgovarajućim nacionalnim središnjim bankama prenesene podatke radi osiguravanja da su podaci o kreditima i referentni podaci o drugoj ugovornoj strani koji su im dostavljeni međusobno usklađeni.

8.   Nacionalne središnje banke dužne su provjeravati dosljednost i točnost podataka o kreditima i referentne podatke o drugoj ugovornoj strani tako što ih uspoređuju s drugim skupovima podataka koji su prikupljeni na nacionalnoj razini prema nacionalnom pravu ili pravu Unije, u vrijeme kada su dostupni. Nacionalne središnje banke dužne su uzeti u obzir različitosti u metodologiji i pravovremenosti skupova podataka koji se koriste za ocjenu kvalitete podataka u skupu podataka AnaCredit.

9.   Za svaki prijenos podataka o kreditima za promatranu jedinicu, referentni datum izvješćivanja i vrstu izvješćivanja, to jest mjesečnih atributa podataka u predlošcima 1. i 2. iz Priloga I. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13), i tromjesečnih atributa podataka u predlošku 2. iz Priloga I. te Uredbe, skup podataka AnaCredit automatski šalje poruku potvrde NSB-u, kojom se navodi je li dokument učitan ili odbijen. U potonjem slučaju, poruka će navesti razlog za odbijanje.

10.   ESB je dužan ocijeniti podatke o kreditima i referentne podatke o drugoj ugovornoj strani tako što primjenjuje skup validacijskih provjera, u uskoj suradnji s nacionalnim središnjim bankama. Ocjenjivanje se mora provesti pravodobno. ESB i nacionalne središnje banke mogu zajednički koordinirati upravljanja kvalitetom podataka, uzimajući u obzir važnost razlika između parametara i ciljeva upravljanja kvalitetom podataka, na nacionalnoj razini i na razini europodručja.

11.   Za svaki prijenos podataka o kreditima za promatranu jedinicu, referentni datum izvješćivanja i vrstu izvješćivanja koji je učitan u skup podataka AnaCredit, sustav automatski šalje poruku potvrde s rezultatima validacijske provjere. Ta poruka detaljno navodi podatke koji nisu prošli validacijsku provjeru skupa podataka AnaCredit i koja je validacijska provjera aktivirala pogrešku.

12.   Ako je promatrana jedinica strana podružnica RMS-a, a dvije nacionalne središnje banke dostave podatke za promatranu jedinicu:

(a)	poruke naznačene u stavku 11. prenose se tim dvjema odgovarajućim nacionalnim središnjim bankama; i

(b)

svaki NSB odgovara za kvalitetu podataka u predlošku. Svaki će posebice NSB biti odgovoran za validacijske provjere kojima se provjeravaju dosljednost i cjelovitost podataka dostavljenih u predlošku 1. i 2. iz Priloga I. Uredbe (EU) 2016/867 (ESB/2016/13). U tu svrhu, svaki je NSB dužan osigurati ispravnost podataka koji se dostavljaju u predlošku za koji je svaki NSB odgovoran.

13.   Nacionalne središnje banke dužne su utvrditi i pratiti potrebne mehanizme kojima izvještajne jedinice revidiraju i ispravljaju sve podatke o kreditima i referentne podatke o drugoj ugovornoj strani koji nisu prošli validacijske provjere skupa podataka AnaCredit, kako bi nacionalne središnje banke mogle bez odgode dostaviti dostupne revidirane podatke.

14.   Radi praćenja provedbe odgovarajućih postupaka za prikupljanje, provjeru, obradu i širenje podataka kojima se osigurava kvaliteta prikupljenih podataka, ESB i nacionalne središnje banke dužni su podnositi izvješće o kvaliteti Upravnom vijeću jednom u dvije godine. Izvješće o kvaliteti obuhvaća podatke o kreditima i referentne podatke o drugim ugovornim stranama, kao i podatke o metodama i postupcima koje su utvrdile nacionalne središnje banke za jedinstvenu identifikaciju rezidentnih drugih ugovornih strana. Prvo izvješće o kvaliteti pripremit će se za prosinac 2020., time da će referentni datum izvješćivanja biti rujan 2020.

Članak 19.

Politika revizije

1.   Nacionalne središnje banke dužne su prenijeti ESB-u sve revizije koje su primile od izvještajnih jedinica odmah nakon što su obrađene.

2.   Nacionalne središnje banke dužne su uspostaviti mehanizme s izvještajnim jedinicama kako bi se revizije podataka utvrđenih u porukama potvrde iz članka 18. stavka 11. koji nisu prošli validacijske provjere skupa podataka AnaCredit mogle prenijeti bez odgode i ne kasnije od sljedećeg dana kada dospijevaju podaci za tu promatranu jedinicu.

3.   Nacionalne središnje banke prenose revizije u bilo koje vrijeme nakon referentnog datuma izvješćivanja.

4.   Nacionalne središnje banke prenose revizije, ako one postoje, za sva referentna razdoblja.

5.   ESB automatski obrađuje revizije i pohranjuje ih u zajedničkoj bazi podataka bez nepotrebnog odgađanja nakon što ih primi od nacionalnih središnjih banaka. ESB je dužan obavijestiti odgovarajuće nacionalne središnje banke o ishodu dodatne ocjene kvalitete nakon što su revizije obrađene.

POGLAVLJE VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.

Pojednostavljeni postupak izmjena

Izvršni odbor ESB-a može donositi tehničke izmjene priloga ove Smjernice, uzimajući u obzir stajališta STC-a, pod uvjetom da takve izmjene ne mijenjaju temeljni konceptualni okvir i nemaju utjecaj na teret izvješćivanja izvještajnih jedinica ili nacionalnih središnjih banaka. Izvršni odbor izvješćuje Upravno vijeće o svakoj takvoj izmjeni bez odgađanja.

Članak 21.

Stupanje na snagu

Ova Smjernica stupa na snagu danom obavještavanja nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro.

Članak 22.

Adresati

Ova je Smjernica upućena svim središnjim bankama Eurosustava.

---

(1)  Uredba (EU) 2016/867 Europske središnje banke od 18. svibnja 2016. o prikupljanju granularnih podataka o kreditima i kreditnom riziku (ESB/2016/13) (SL L 144, 1.6.2016., str. 44.).

(2)  Smjernica ESB/2014/15 od 4. travnja 2014. o monetarnoj i financijskoj statistici (SL L 340, 26.11.2014., str. 1.).

(3)  Uredba (EU) br. 1071/2013 Europske središnje banke od 24. rujna 2013. o bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (ESB/2013/33) (SL L 297, 7.11.2013., str. 1.).

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (SL L 318, 27.11.1998., str. 8.).

(5)  Statistical Data and Metadata eXchange.

---

---

---