EUR-Lex Pristup zakonodavstvu Europske unije
Ovaj je dokument isječak s web-mjesta EUR-Lex
Dokument 52014AB0049
Opinion of the European Central Bank of 24 June 2014 on a proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on reporting and transparency of securities financing transactions (CON/2014/49)
Mišljenje Europske središnje banke od 24. lipnja 2014. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izvješćivanju i transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira (CON/2014/49)
Mišljenje Europske središnje banke od 24. lipnja 2014. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izvješćivanju i transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira (CON/2014/49)
SL C 336, 26.9.2014., str. 5–19
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
|
26.9.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 336/5 |
MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE
od 24. lipnja 2014.
o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izvješćivanju i transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira
(CON/2014/49)
(2014/C 336/04)
Uvod i pravna osnova
Europska središnja banka (ESB) zaprimila je 18. ožujka 2014. i 27. ožujka 2014. zahtjeve Europskog parlamenta i Vijeća za davanje mišljenja o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izvješćivanju i transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira (1) (u daljnjem tekstu „prijedlog uredbe”).
Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja utemeljena je na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije budući da prijedlog uredbe sadrži odredbe koje utječu na doprinos Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) nesmetanom vođenju politika koje se odnose na stabilnost financijskog sustava kako je navedeno u članku 127. stavku 5. Ugovora. Upravno vijeće donijelo je ovo Mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.
1. Opće napomene
ESB pozdravlja prijedlog uredbe koji ima za cilj povećanje sigurnosti i transparentnosti financijskog tržišta, što je u skladu s preporukama Odbora za financijsku stabilnost (FSB) koje su u rujnu 2013. podržali šefovi država i vlada skupine G20 (2). Prijedlog uredbe uvodi mjere u tri područja: 1. podaci o transakcijama moraju biti dostavljeni trgovinskim repozitorijima, a nadležna tijela i mjerodavna tijela Unije moraju imati izravan i neposredan pristup tim podacima radi lakšeg praćenja nastajanja sistemskih rizika povezanih s upotrebom transakcija financiranja vrijednosnih papira (SFT), što za potrebe prijedloga uredbe uključuje repo transakcije, pozajmljivanje vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili robe od druge ugovorne strane i druge transakcije s istovrijednim gospodarskim učinkom, a koje predstavljaju slične rizike, osobito transakcije koje uključuju kupnju vrijednosnog papira i njegovu ponovnu prodaju (buy-sell back) ili transakcije koje uključuju prodaju vrijednosnog papira i njegovu ponovnu kupnju (sell-back); 2. ulagatelji čija se imovina upotrebljava u transakcijama financiranja vrijednosnih papira ili u drugim strukturama financiranja s istovrijednim učinkom moraju imati odgovarajući uvid u informacije o transakcijama financiranja vrijednosnih papira; i 3. mora postojati ugovorna transparentnost aktivnosti rehipotekiranja. ESB smatra da nova jedinstvena pravila o izvješćivanju i transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira, kao i odredbe o rehipotekiranju, mogu imati važnu ulogu u jačanju financijske stabilnosti u Uniji. Štoviše, prijedlog uredbe treba razmotriti rad skupine stručnjaka za podatke FSB-a o tržištima financiranja vrijednosnih papira, koja je osnovana radi izrade preporuka o prikupljanju i agregiranju podataka na globalnoj razini u skladu s Preporukama FSB-a i koja će izraditi predložene standarde i postupke do kraja 2014. (3). Pored toga, ESB daje sljedeće posebne primjedbe.
2. Posebne napomene
2.1. Izuzeće od obveza izvješćivanja i transparentnosti za transakcije središnjih banaka
Predloženi pravni okvir izvješćivanja i transparentnosti ne predviđa izuzeće u slučaju transakcija u kojima je središnja banka članica ESSB-a druga ugovorna strana (4).
S tim u vezi, ESB primjećuje da, dok izvješćivanje i transparentnost transakcija koje izvršavaju središnje banke u sklopu svojih zakonom propisanih ciljeva i zadaća ne bi postiglo veću transparentnost za tržište, učinkovitost tih operacija, i to na području monetarne politike ili deviznih poslova, a prema tome i obavljanje tih zadaća od strane središnjih banaka koje se oslanja na pravodobnost i povjerljivost, moglo bi biti ozbiljno ugroženo izvješćivanjem ili transparentnošću podataka o takvim transakcijama.
Zahtijevanje od drugih ugovornih strana koje sudjeluju u transakcijama u kojima sudjeluje član ESSB-a da dostavljaju sve podatke vezane uz te transakcije trgovinskim repozitorijima, može se sukobljavati sa sustavima povjerljivosti ESB-a i nacionalnih središnjih banaka te obezvrijediti svrhu imuniteta dodijeljenih ESB-u Ugovorom, posebno nepovredivost arhiva i službenih obavijesti ESB-a (5). Zbog tih razloga, transakcije financiranja vrijednosnih papira u kojima je središnja banka članica ESSB-a druga ugovorna strana trebale bi biti izuzete od obveza izvješćivanja i transparentnosti.
ESB osobito preporučuje uvrštenje izuzeća utemeljenog na transakcijama u prijedlog uredbe (6). Neuvrštavanje takvog izuzeća imalo bi isti učinak kao i nametanje obveze izvješćivanja i transparentnosti samom ESSB-u.
2.2. Pojašnjenje ovlasti Komisije da izmijeni popis izuzeća
Pored toga, potrebno je razjasniti članak 2. stavak 3. prijedloga uredbe, koji daje ovlast za izmjenu popisa izuzeća iz članka 2. stavka 2. Komisiji putem delegiranog akta. ESB smatra da članak 2. stavak 3. treba sadržavati izravno upućivanje na mogućnost proširenja popisa izuzeća na središnje banke trećih zemalja (7).
2.3. Rehipotekiranje
Za potrebe prijedloga uredbe, rehipotekiranje znači „korištenje od strane druge ugovorne strane koja prima financijske instrumente primljene kao kolateral u vlastito ime i za vlastiti račun ili za račun druge ugovorne strane” (8). Prijedlog uredbe određuje da će drugoj ugovornoj strani koja prima financijske instrumente kao kolateral biti omogućeno da ih rehipotekira samo uz izričitu suglasnost druge ugovorne strane koja daje kolateral i tek nakon što je prenijela kolateral na vlastiti račun (9).
ESB pozdravlja obvezu izvješćivanja za transakcije financiranja vrijednosnih papira u skladu s člankom 4., uključujući obvezu dostavljanja podataka koji se odnose na dani kolateral, posebno kada je kolateral dostupan za rehipotekiranje ili kada je rehipotekiran. Povrh toga, ESB pozdravlja zahtjeve za ugovornu transparentnost iz članka 15. prijedloga uredbe. Međutim, kako bi se osigurala dosljednost, ESB predlaže usklađivanje terminologije prijedloga uredbe s terminologijom Preporuka FSB-a (10) koliko god je to moguće te u skladu s tim upotrebu pojma „ponovna uporaba” umjesto „rehipotekiranje”, što bolje odražava široki opseg transakcija obuhvaćenih prijedlogom uredbe i pruža veću pravnu sigurnost sudionicima na tržištu. U tu svrhu, ESB daje prijedloge izmjena (11).
U odnosu na zahtjeve za ugovornu transparentnost, prijedlog uredbe ne razlikuje financijski kolateral prenesen temeljem „ugovora o financijskom kolateralu s prijenosom vlasništva” i financijski kolateral dan temeljem „ugovora o financijskom kolateralu u vrijednosnim papirima” u smislu značenja iz Direktive 2002/47/EZ (12). Prema ugovoru o financijskom kolateralu s prijenosom vlasništva, davatelj kolaterala prenosi puno pravo vlasništva, ili puno ovlaštenje na financijski kolateral, primatelju kolaterala. Nasuprot tome, prema ugovoru o financijskom kolateralu u vrijednosnim papirima, davatelj kolaterala daje financijski kolateral u obliku vrijednosnih papira primatelju kolaterala ili u korist primatelja kolaterala te tako zadržava puno ili kvalificirano vlasništvo, odnosno puno ovlaštenje nad financijskim kolateralom kada se stekne založno pravo. Sa stajališta financijske stabilnosti, široko područje primjene prijedloga uredbe trebalo bi, u načelu, pozdraviti. Međutim, imajući na umu odredbe Direktive 2002/47/EZ, primatelj kolaterala ne smije biti ograničen u punom vlasništvu ili punom ovlaštenju nad financijskim kolateralom od trenutka sklapanja ugovora o prijenosu financijskog kolaterala. Iako je druga ugovorna strana primateljica unatoč tome obvezna ispuniti zahtjeve iz članka 15. prijedloga uredbe, potrebno je pojasniti da sklapanje ugovora o prijenosu financijskog kolaterala podrazumijeva pristanak na ponovnu uporabu i da neće svaka povreda zahtjeva iz članka 15. utjecati na valjanost ili ovršivost transakcija financiranja vrijednosnih papira, a druga ugovorna strana primateljica podliježe samo administrativnim sankcijama temeljem prijedloga uredbe. U tu svrhu, ESB daje prijedloge izmjena (13).
ESB primjećuje da je prijedlog uredbe usmjeren samo na uvođenje zahtjeva za izvješćivanje i transparentnost. Međutim, nedavna financijska kriza pokazala je da iz praksi ponovne uporabe i rehipotekiranja imovine klijenata mogu proizaći značajni rizici za financijsku stabilnost: takve prakse mogu povećati rizik zaraze, potencijalno dovesti do stvaranja prekomjerne financijske poluge u financijskom sustavu te povećati rizik navale na pojedine institucije. U tom smislu, primjećuje se da su donesene preporuke na međunarodnoj razini od strane FSB-a kako bi se uvela ograničenja koja se odnose na: 1. rehipotekiranje imovine klijenata u svrhu financiranja aktivnosti posrednika koje poduzima za vlastiti račun i 2. subjekte kojima je dozvoljeno rehipotekiranje imovine klijenata (14). Povrh toga, daljnje mjere mogu biti osigurane u Uniji. Stoga, ESB smatra važnim da Komisija procijeni postoji li potreba za daljnjim regulatornim mjerama, koje nadilaze predložene izvještajne zahtjeve i zahtjeve transparentnosti, uključujući kvantitativna ograničenja ponovne uporabe i rehipotekiranja imovine klijenata, koje bi mogle biti uvrštene u budući pravni akt. Potrebno je provesti iscrpnu analizu troškova i koristi kako bi se osiguralo da takva kvantitativna ograničenja nemaju negativan učinak na tržišta financiranja vrijednosnih papira.
2.4. Načini izvješćivanja podataka o transakcijama financiranja vrijednosnih papira
Radi obavljanja zadaća ESSB-a i nadziranja financijskih tržišta i financijskih aktivnosti unutar europodručja i Unije kao cjeline, ESB, uz pomoć nacionalnih središnjih banaka, treba prikupljati visokokvalitetne statističke podatke (15). Stoga, podaci o transakcijama koji se dostavljaju trgovinskim repozitorijima i, u određenim slučajevima, Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) u skladu s prijedlogom uredbe, ključni su za obavljanje zadaća ESSB-a: 1. doprinošenja stabilnosti financijskog sustava u skladu s člankom 127. stavkom 5. Ugovora praćenjem nastajanja sistemskih rizika povezanih s transakcijama financiranja vrijednosnih papira; 2. provođenja monetarne politike; 3. analiziranja mehanizma prijenosa monetarne politike; 4. provođenja nadzora infrastruktura financijskog tržišta (16); i 5. pružanja analitičke i statističke potpore Europskom odboru za sistemske rizike (ESRB) u skladu s Uredbom (EU) br. 1096/2010 (17).
Zbog tih razloga, s ciljem smanjenja tereta izvješćivanja za sudionike na financijskom tržištu, podaci o određenim vrstama transakcija financiranja vrijednosnih papira koji moraju biti dostavljeni te oblik i učestalost tih izvješća trebaju olakšati uporabu takvih podataka za obavljanje zadaća ESSB-a. ESB pozdravlja priliku za uskom suradnjom s ESMA-om radi izrade nacrta tehničkih standarda i spreman mu je pružiti podršku u obavljanju te zadaće.
Povrh toga, ESB preporučuje da se pojedinosti o transakcijama financiranja vrijednosnih papira dostavljaju, sastavljaju i učine dostupnima ESSB-u s najvišim stupnjem granularnosti te u potpuno standardiziranom obliku. S obzirom na podatkovne stavke koje treba dostaviti, ESB preporučuje da tehnički standardi pripremljeni u skladu s člankom 4. stavkom 7. prijedloga uredbe zahtijevaju dostavljanje podataka o pojedinoj imovini koja se upotrebljava kao kolateral i o glavnici, valuti, vrsti, kvaliteti te vrijednosti svake imovine o kojoj se izvješćuje. To će pomoći utvrditi imovinu koja je dostupna za rehipotekiranje ili koja je rehipotekirana te olakšati automatske postupke za prikupljanje takvih podataka. Tehnički standardi trebaju također omogućiti izvješćivanje o pojedinoj imovini koja je predmet pozajmljivanja vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani i pozajmljivanja vrijednosnih papira ili robe od druge ugovorne strane. Treba izvješćivati i o pojedinoj imovini kada su transakcije kolateralizirane skupinama imovine, na primjer skupinama imovine na temelju portfelja, ili preko usluge upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana (18). Tehnički standardi trebaju uzeti u obzir tehničke posebnosti takvih skupina imovine i njihovu dinamičnu prirodu, posebno kada se sastav skupina imovine često mijenja. Način na koji se izvješćuje o pojedinoj imovini treba u skladu s time prilagoditi. Na primjer, jedna mogućnost olakšavanja izvješćivanja o trostranim repo transakcijama je dozvoliti izvješćivanje o pojedinoj imovini na kraju dana koja čini skupinu kolaterala kojom su osigurane transakcije. Izvješćivanje preko odgovarajućih infrastruktura financijskog tržišta može olakšati tehničku izvedivost izvješćivanja (uključujući podatke o pojedinoj imovini koja je dana kao kolateral, a bilo bi u skladu s člankom 4. stavkom 1. prijedloga uredbe, koja dozvoljava drugim ugovornim stranama delegiranje izvješćivanja o transakcijama financiranja vrijednosnih papira.
Pored toga, ESB predlaže da tehnički standardi zahtijevaju od drugih ugovornih strana izvješćivanje o dodatnim stavkama kako bi olakšale sveobuhvatnije praćenje za svrhe financijske stabilnosti i za obavljanje gore prikazanih zadaća ESSB-a, uzimajući u obzir, između ostalog, međunarodni razvoj kao što je tekući posao FSB-a.
Prijedlog uredbe zahtijeva da se pojedinosti o transakcijama financiranja vrijednosnih papira dostavljaju najkasnije sljedeći radni dan nakon sklapanja, izmjene ili prekida transakcije. Kako bi se osigurala kvaliteta podataka te kako bi se osiguralo da su svi podaci točni i potpuni, ESB predlaže ispitati treba li drugim ugovornim stranama nametnuti zahtjeve za dodatnim, manje čestim izvješćivanjem o svim transakcijama koje još nisu dospjele. Takvi dodatni izvještajni zahtjevi imali bi za cilj smanjenje tijekom vremena, nakupljanja grešaka u podacima o transakcijama financiranja vrijednosnih papira koji se dostavljaju te bi bili u skladu s preporukom FSB-a za skupljanjem redovitih kratkih pregleda nepodmirenih iznosa (19).
ESB snažno preporučuje da tehnički standardi iz prijedloga uredbe zahtijevaju da podaci koji se dostavljaju uključuju prikladne identifikatore korištenjem tekućih i predstojećih međunarodno dogovorenih standarda. ESMA treba učiniti uporabu takvih identifikatora obaveznom za sve druge ugovorne strane koje su u području primjene prijedloga uredbe, a posebno uporabu međunarodnog identifikacijskog broja vrijednosnih papira (ISIN), jedinstvenog identifikatora pravnih osoba (LEI) i jedinstvenog trgovinskog identifikatora (20).
Prvo je potrebno navesti ISIN, koji se dodjeljuje vrijednosnim papirima i jednoznačno označava izdanje vrijednosnih papira, prilikom dostavljanja podataka o negotovinskim kolateralima.
Drugo, radi osiguravanja dosljednosti i pribavljanja alata za odgovarajuće sastavljanje podataka, sve strane financijskih transakcija trebaju biti označene jedinstvenom oznakom. U tu svrhu, ESB podržava upotrebu jedinstvenog LEI sustava, koji podržava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) i ESMA (21), na način koji je u skladu s Preporukama FSB-a (22). Iako jedinstveni LEI sustav još nije u potpunosti operativan, članak 4. stavak 8. prijedloga uredbe trebao bi se odnositi na potrebu primjene identifikatora pravnih osoba na tehničke standarde, pogotovo u svjetlu uporabe privremenih identifikatora pravnih osoba u skladu s privremenim jedinstvenim sustavom identifikatora pravnih osoba, koji je trenutno operativan (23). Uporaba sustava identifikatora pravnih osoba ili sustava privremenih identifikatora pravnih osoba olakšat će prikupljanje i agregaciju podataka na globalnoj razini, a posebno će ispraviti dvostruko brojanje za međunarodne transakcije o kojima se izvještava u različitim područjima nadležnosti.
Treće, ESB snažno preporučuje razvoj jedinstvenog trgovinskog identifikatora od strane ESMA-e na europskoj razini, u nedostatku dogovorenog pravnog okvira na međunarodnoj razini. To je posebno važno radi povezivanja a podataka o istoj transakciji koje dostavljaju dvije ili više drugih ugovornih strana, a i nužan je uvjet osiguranja integriteta podataka koje dostavlja druga ugovorna strana, kao na primjer radi izbjegavanja praznina ili dvostrukog brojanja.
Važno je također osigurati da ESSB ima odgovarajući pristup potpunim, potpuno standardiziranim, granularnim podacima prikupljenim od strane trgovinskih repozitorija u oblicima koji olakšavaju obavljanje zadaća ESSB-a (24). Kada ESMA to smatra potrebnim i svrsishodnim, ona treba imati mogućnost da u nacrt tehničkih standarda uvrsti postupke za trgovinske repozitorije koji im daju mogućnost provjere potpunosti i točnosti podataka koji su im dostavljeni, posebno kada trgovinski repozitorij otkrije podatke koji nedostaju, odnosno nepotpune ili nedosljedne podatke (25). To ne dovodi u pitanje ovlasti nadležnih tijela za izricanje administrativnih sankcija i mjera drugim ugovornim stranama u skladu s poglavljem VIII. prijedloga uredbe.
Nakon donošenja tih tehničkih standarda u skladu s postupkom iz Uredbe (EU) br. 1095/2010 (26), važno ih je povremeno ažurirati kako bi na odgovarajući način odražavali događaje na tržištu, kako bi se poboljšao regulatorni okvir i potpuno proveo jedinstveni europski pravilnik.
Tehnički standardi doneseni temeljem drugih zakonodavnih akata Unije o financijskim uslugama, kao što je Uredba (EU) br. 648/2012, trebali bi također biti usklađeni s tehničkim standardima donesenim temeljem prijedloga uredbe. To će pomoći smanjiti teret izvješćivanja drugim ugovornim stranama, a u isto vrijeme osigurati da takva izvješća u stvarnosti sadržavaju podatke iz članka 4. prijedloga uredbe. Takvo usklađivanje trebalo bi nastojati osigurati sveobuhvatno praćenje transakcija financiranja vrijednosnih papira, a posebno osiguravanje dosljednosti podataka i oblika transakcija financiranja vrijednosnih papira o kojima se izvješćuje u skladu s člankom 4. stavkom 6. prijedloga uredbe.
Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 24. lipnja 2014.
Predsjednik ESB-a
Mario DRAGHI
(1) COM(2014) 40 završna verzija.
(2) Vidjeti „Jačanje nadzora i reguliranje bankarstva u sjeni: Regulatorni okvir politike za rješavanje rizika bankarstva u sjeni u području pozajmljivanja vrijednosnih papira i repo poslova” (u daljnjem tekstu „Preporuke FSB-a”), 29. kolovoza 2013., dostupno na mrežnim stranicama FSB-a, www.financialstabilityboard.org
(3) Vidjeti preporuke 2. i 3. Preporuka FSB-a.
(4) Članak 2. stavak 2. prijedloga uredbe propisuje samo osobno izuzeće za članove ESSB-a, tijela ostalih država članica koja obavljaju slične funkcije, ostala tijela Unije zadužena za upravljanje ili koja posreduju u upravljanju javnim dugom i Banku za međunarodne namire. Druge ugovorne strane transakcija središnjih banaka članica ESSB-a nisu jasno izuzete od obveza izvješćivanja i transparentnosti iz članaka 4., 13., 14. i 15. prijedloga uredbe.
(5) Vidjeti članak 343. Ugovora i članak 39. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (u daljnjem tekstu „Statut ESSB-a”) i članke 2., 5. i 22. Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije.
(6) Vidjeti izmjenu 7. u Prilogu ovom Mišljenju. Usp. stavak 7.2. Mišljenja CON/2012/21 i članak 1. stavke 6. do 8. Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.). Sva mišljenja ESB-a objavljena su na mrežnim stranicama ESB-a, www.ecb.europa.eu
(7) Vidjeti izmjenu 8. u Prilogu ovom Mišljenju. Ovo pojašnjenje bilo bi u skladu s člankom 1. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.) i člankom 1. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 600/2014.
(8) Članak 3. stavak 7. prijedloga uredbe.
(9) Članak 15. prijedloga uredbe.
(10) Vidjeti Preporuku 7. Preporuka FSB-a.
(11) Vidjeti izmjenu 10. u Prilogu ovom Mišljenju. Vidjeti također izmjene 2.-6., 11. i 16.
(12) Direktiva 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. lipnja 2002. o financijskom kolateralu (SL L 168, 27.6.2002., str. 43.).
(13) Vidjeti izmjene 10. i 19. u Prilogu ovom Mišljenju.
(14) Vidjeti Preporuku 7. iz Preporuka FSB-a.
(15) Članak 5. Statuta ESSB-a.
(16) Vidjeti Mišljenje CON/2011/1.
(17) Uredba Vijeća (EU) br. 1096/2010 od 17. studenoga 2010. o dodjeljivanju posebnih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s funkcioniranjem Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15.12.2010., str. 162.).
(18) Vidjeti izmjenu 11. u Prilogu ovom Mišljenju.
(19) Vidjeti Preporuku 2. Preporuka FSB-a.
(20) Vidjeti izmjenu 12. u Prilogu ovom Mišljenju.
(21) Vidjeti Preporuke EBA-e o uporabi identifikatora pravnih osoba (LEI) (EBA/REC/2014/01), 29. siječnja 2014., dostupno na mrežnim stranicama EBA-e na http://www.eba.europa.eu/ i dokument ESMA-e Pitanja i odgovori, „Provedba Uredbe (EU) br. 648/2012 o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (EMIR)” (ESMA/2013/1527), 22. listopada 2013., str. 45., dostupno na mrežnim stranicama ESMA-e na http://www.esma.europa.eu/
(22) Vidjeti „Jedinstveni identifikator pravnih osoba za financijska tržišta”, 8. lipnja 2012., dostupno na mrežnim stranicama FSB-a na http://www.financialstabilityboard.org/
(23) Vidjeti „Odbor za regulativni nadzor LEI-a (ROC): Prva bilješka o napretku Inicijative za jedinstveni LEI”, 8. ožujka 2013., dostupna na mrežnim stranicama Odbora za regulativni nadzor LEI-a na http://www.leiroc.org/. Privremeni jedinstveni LEI sustav pokrenut je u siječnju 2013., čime je LEI ROC prihvatio kao globalno kompatibilne sve privremene identifikatore pravnih osoba koje je izdao privremeni LOU (Lokalna operativna jedinica).
(24) Vidjeti izmjenu 15. u Prilogu ovom Mišljenju.
(25) Vidjeti izmjenu 13. u Prilogu ovom Mišljenju.
(26) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ, i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).
PRILOG
Prijedlozi izmjena
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjene koje je predložio ESB (1) |
||||||||||||||||||||||||||||
|
Izmjena 1. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Uvodna izjava 9. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
„Kao rezultat toga, informacije o rizicima prisutnima na tržištima financiranja vrijednosnih papira čuvat će se na središnjem mjestu te će im moći jednostavno i izravno pristupiti, među ostalima, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala (‚ESMA’), Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (‚EBA’), Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (‚EIOPA’), relevantna nadležna tijela, ESRB i relevantne središnje banke Europskog sustava središnjih banaka (‚ESSB’), uključujući Europsku središnju banku (‚ESB’), za potrebe utvrđivanja i praćenja rizika za financijsku stabilnost prisutnih u aktivnostima usporednog bankarstva reguliranih i nereguliranih subjekata. Kada izrađuje regulatorne tehničke standarde predviđene ovom Uredbom ili predlaže njihovo preispitivanje, ESMA bi trebala razmotriti postojeće standarde utvrđene člankom 9. Uredbe (EU) br. 648/2012 kojima se reguliraju trgovinski repozitoriji za ugovore o izvedenicama te njihov razvoj u budućnosti i nastojati osigurati da relevantna nadležna tijela, ESRB i relevantne središnje banke ESSB-a, uključujući ESB, imaju izravan i neposredan pristup svim informacijama potrebnima za obavljanje svojih zadaća.” |
„Kao rezultat toga, informacije o rizicima prisutnima na tržištima financiranja vrijednosnih papira čuvat će se na središnjem mjestu te će im moći jednostavno i izravno pristupiti, među ostalima, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala (‚ESMA’), Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (‚EBA’), Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (‚EIOPA’), relevantna nadležna tijela, ESRB i relevantne središnje banke Europskog sustava središnjih banaka (‚ESSB’), uključujući Europsku središnju banku (‚ESB’), za potrebe utvrđivanja i praćenja rizika za financijsku stabilnost prisutnih u aktivnostima usporednog bankarstva reguliranih i nereguliranih subjekata. Kada izrađuje regulatorne tehničke standarde predviđene ovom Uredbom ili predlaže njihovo preispitivanje, ESMA bi trebala razmotriti postojeće standarde utvrđene člankom 9. Uredbe (EU) br. 648/2012 kojima se reguliraju trgovinski repozitoriji za ugovore o izvedenicama te njihov razvoj u budućnosti i nastojati osigurati da relevantna nadležna tijela, ESRB i relevantne središnje banke ESSB-a, uključujući ESB, imaju izravan i neposredan pristup svim informacijama potrebnima za obavljanje svojih zadaća, uključujući zadaće utvrđivanja i provođenja monetarne politike i zadaću provođenja nadzora infrastruktura financijskog tržišta.” |
||||||||||||||||||||||||||||
|
Obrazloženje Podaci o transakcijama koji se dostavljaju trgovinskim repozitorijima i, u određenim slučajevima, ESMA-i ključni su za obavljanje zadaća ESSB-a. Upotreba tih podataka u tu svrhu treba se odraziti u tekstu prijedloga uredbe. Vidjeti stavak 2.4. ovog Mišljenja. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Izmjena 2. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Uvodna izjava 17. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
„Rehipotekiranjem osigurava se likvidnost i omogućuje drugim ugovornim stranama smanjenje troškova financiranja. Međutim, stvaraju se složeni lanci kolaterala između tradicionalnog bankarstva i usporednog bankarstva koji predstavljaju rizik za financijsku stabilnost. Nedostatak transparentnosti o tome u kojoj se mjeri financijski instrumenti dani kao kolaterali rehipotekiraju i predmetnim rizicima u slučaju stečaja može ugroziti povjerenje u druge ugovorne strane i povećati rizik za financijsku stabilnost.” |
„Rehipotekiranjem Ponovnom uporabom osigurava se likvidnost i omogućuje drugim ugovornim stranama smanjenje troškova financiranja. Međutim, stvaraju se složeni lanci kolaterala između tradicionalnog bankarstva i usporednog bankarstva koji predstavljaju rizik za financijsku stabilnost. Nedostatak transparentnosti o tome u kojoj se mjeri financijski instrumenti dani kao kolaterali rehipotekiraju ponovno upotrebljavaju i predmetnim rizicima u slučaju stečaja može ugroziti povjerenje u druge ugovorne strane i povećati rizik za financijsku stabilnost.” |
||||||||||||||||||||||||||||
|
Obrazloženje Ova izmjena nastoji osigurati dosljednost u vezi s uvođenjem pojma „ponovna uporaba” u prijedlog uredbe. Vidjeti izmjenu 10. i stavak 2.3. ovog Mišljenja. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Izmjena 3. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Uvodna izjava 18. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
„Ovom Uredbom utvrđuju se pravila o informiranju drugih ugovornih strana o rehipotekiranju kojima se ne bi trebala dovesti u pitanje primjena sektorskih pravila prilagođenih određenim akterima, strukturama i situacijama. Stoga bi se pravila o rehipotekiranju predviđena ovom Uredbom trebala primjenjivati, na primjer, na fondove i depozitorije samo ako nema strožih pravila o daljnjem korištenju predviđenih okvirom za investicijske fondove koji čini lex specialis i ima prednost pred pravilima sadržanima u ovoj Uredbi. Osobito, ovom Uredbom ne bi se smjelo dovesti u pitanje ni jedno pravilo kojim se ograničava mogućnost drugih ugovornih strana da rehipotekiraju financijske instrumente koje su ugovorne strane ili osobe koje nisu ugovorne strane dale kao kolateral.” |
„Ovom Uredbom utvrđuju se pravila o informiranju drugih ugovornih strana o rehipotekiranju ponovnoj uporabi kojima se ne bi trebala dovesti u pitanje primjena sektorskih pravila prilagođenih određenim akterima, strukturama i situacijama. Stoga bi se pravila o rehipotekiranju ponovnoj uporabi predviđena ovom Uredbom trebala primjenjivati na primjer na fondove i depozitorije samo ako nema strožih pravila o daljnjem korištenju predviđenih okvirom za investicijske fondove koji čini lex specialis i ima prednost pred pravilima sadržanima u ovoj Uredbi. Osobito, ovom Uredbom ne bi se smjelo dovesti u pitanje ni jedno pravilo kojim se ograničava mogućnost drugih ugovornih strana da rehipotekiraju ponovno upotrebljavaju financijske instrumente koje su ugovorne strane ili osobe koje nisu ugovorne strane dale kao kolateral. Definicija pojma ‚ponovna uporaba’ iz ove Uredbe nastoji biti u skladu s Preporukama FSB-a. Definicija ponovne uporabe obuhvaća pojam rehipotekiranja iz Preporuka FSB-a, ne dovodeći u pitanje potrebu za definiranjem tog pojma za potrebe budućih zakonodavnih inicijativa EU-a.” |
||||||||||||||||||||||||||||
|
Obrazloženje Ova izmjena nastoji osigurati dosljednost u vezi s uvođenjem pojma „ponovna uporaba” u prijedlog uredbe. Vidjeti izmjenu 10. i stavak 2.3. ovog Mišljenja. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Izmjena 4. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Uvodna izjava 24. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
„U skladu s načelom proporcionalnosti potrebno je i prikladno osigurati transparentnost određenih tržišnih aktivnosti kao što su transakcije financiranja vrijednosnih papira, rehipotekiranje i, ako je potrebno, druge strukture financiranja te omogućiti praćenje i utvrđivanje povezanih rizika za financijsku stabilnost. Ovom Uredbom ne prelazi se ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva u skladu s člankom 5. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.” |
„U skladu s načelom proporcionalnosti potrebno je i prikladno osigurati transparentnost određenih tržišnih aktivnosti kao što su transakcije financiranja vrijednosnih papira, rehipotekiranje ponovna uporaba i, ako je potrebno, druge strukture financiranja te omogućiti praćenje i utvrđivanje povezanih rizika za financijsku stabilnost. Ovom Uredbom ne prelazi se ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva u skladu s člankom 5. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.” |
||||||||||||||||||||||||||||
|
Obrazloženje Ova izmjena nastoji osigurati dosljednost u vezi s uvođenjem pojma „ponovna uporaba” u prijedlog uredbe. Vidjeti izmjenu 10. i stavak 2.3. ovog Mišljenja. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Izmjena 5. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Članak 1. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
„Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira, drugih struktura financiranja i ponovnog ulaganja.” |
„Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira, drugih struktura financiranja i ponovnog ulaganja ponovne uporabe.” |
||||||||||||||||||||||||||||
|
Obrazloženje Ova izmjena nastoji osigurati dosljednost u vezi s uvođenjem pojma „ponovna uporaba” u prijedlog uredbe. Vidjeti izmjenu 10. i stavak 2.3. ovog Mišljenja. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Izmjena 6. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Članak 2. stavak 1. točka (d) |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||
|
Obrazloženje Ova izmjena nastoji osigurati dosljednost u vezi s uvođenjem pojma „ponovna uporaba” u prijedlog uredbe. Vidjeti izmjenu 10. i stavak 2.3. ovog Mišljenja. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Izmjena 7. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Članak 2. stavak 2. točka (a) |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Bez teksta. |
„Ova Uredba se ne primjenjuje na transakcije u kojima su tijela iz stavka 2. druga ugovorna strana.” |
||||||||||||||||||||||||||||
|
Obrazloženje Osobno izuzeće članova ESSB-a od primjene Uredbe nije dovoljno da bi se osiguralo da su transakcije u kojima su članovi ESSB-a druga ugovorna strana također izuzete od obveza izvješćivanja i transparentnosti. Stoga je potreban ovaj novi podstavak. Vidjeti stavak 2.1. ovog Mišljenja. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Izmjena 8. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Članak 2. stavak 3. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
„Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 27. radi izmjene popisa navedenog u stavku 2. ovog članka.” |
„Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 27. radi izmjene popisa iz stavka 2. ovog članka, a posebno za proširenje područja primjene stavka 2. na središnje banke trećih država. U tu svrhu, do [12 mjeseci nakon objave ove Uredbe] Komisija će predstaviti Europskom parlamentu i Vijeću izvješće kojim se procjenjuje kako središnje banke trećih zemalja postupaju s transakcijama na temelju ove Uredbe, što će:
Ako izvješće zaključi da je izuzeće predviđeno u stavku 2. potrebno u odnosu na transakcije u kojima je druga ugovorna strana središnja banka treće zemlje koja provodi monetarnu politiku, obavlja devizne poslove i operacije financijske stabilnosti, Komisija će omogućiti da se izuzeće primjenjuje na tu središnju banku treće zemlje.” |
||||||||||||||||||||||||||||
|
Obrazloženje Ovaj prijedlog izmjene ima za cilj osigurati usklađenost s člankom 1. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 600/2014. Vidjeti stavak 2.2. ovog Mišljenja. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Izmjena 9. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Članak 3. stavak 6. treća alineja |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
„‚transakcija financiranja vrijednosnih papira’ znači: […]
|
„‚transakcija financiranja vrijednosnih papira’ znači: […]
|
||||||||||||||||||||||||||||
|
Obrazloženje Definicija transakcija financiranja vrijednosnih papira treba biti proširena kako bi obuhvatila druge prijenose instrumenata osiguranja između drugih ugovornih strana. To olakšava izvješćivanje i praćenje takvih transakcija u skladu s člankom 4. prijedloga uredbe, što je važno s makrobonitetnog stajališta, budući da takve transakcije mogu doprinijeti stvaranju sistemskog rizika. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Izmjena 10. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Članak 3. stavak 7. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
„‚rehipotekiranje’ znači korištenje od strane druge ugovorne strane koja prima financijske instrumente primljene kao kolateral u vlastito ime i za vlastiti račun ili za račun druge ugovorne strane;” |
„‚rehipotekiranje ponovna uporaba’ znači korištenje od strane druge ugovorne strane koja prima financijske instrumente primljene kao kolateral i u vlastito ime i za vlastiti račun ili za račun druge ugovorne strane;” |
||||||||||||||||||||||||||||
|
Obrazloženje Ovaj prijedlog izmjene nastoji osigurati usklađenost ove široke definicije s pojmom „ponovna uporaba” iz Preporuka FSB-a. Vidjeti stavak 2.3. ovog Mišljenja. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Izmjena 11. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Članak 4. stavak 7. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
„Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA u bliskoj suradnji s Europskim sustavom središnjih banaka (ESSB) i uzimajući u obzir njegove potrebe, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se navode podaci o različitim vrstama transakcija financiranja vrijednosnih papira i to barem sljedeće:
ESMA Komisiji dostavlja taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do [12 mjeseci od objave ove Uredbe]. Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.” |
„Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA u bliskoj suradnji s Europskim sustavom središnjih banaka (ESSB) i uzimajući u obzir njegove potrebe, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se navode podaci o različitim vrstama transakcija financiranja vrijednosnih papira i to barem sljedeće:
U izradi tih tehničkih standarda, ESMA uzima u obzir međunarodno dogovorene razvoje i standarde. ESMA Komisiji dostavlja taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do [12 mjeseci od objave ove Uredbe]. Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.” |
||||||||||||||||||||||||||||
|
Obrazloženje Kako bi se osigurala dostatna razina standardizacije i olakšala uporaba takvih podataka za obavljanje zadaća ESSB-a, potrebno je jasno odrediti podatke za različite vrste transakcija financiranja vrijednosnih papira koji moraju biti dostavljeni trgovinskim repozitorijima, uzimajući u obzir međunarodno dogovorene razvoje i standarde. Tehnički standardi trebaju osigurati sveobuhvatno izvješćivanje o kolateralu, uključujući podatke o pojedinoj imovini, kada su transakcije osigurane skupinama imovine, kao što su npr. skupine imovine na temelju portfelja, ili preko usluge upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana. Tehnički standardi trebaju uzeti u obzir tehničke posebnosti takvih skupina imovine i njihovu dinamičnu prirodu te u skladu s time prilagoditi izvještajne zahtjeve. Vidjeti stavak 2.4. ovog Mišljenja. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Izmjena 12. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Članak 4. stavak 8. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
„Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene stavka 1., ESMA u bliskoj suradnji s ESSB-om i uzimajući u obzir njegove potrebe izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda u kojima se navodi format i učestalost izvješća iz stavaka 1. i 3. za različite vrste transakcija financiranja vrijednosnih papira; ESMA Komisiji dostavlja taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do [12 mjeseci od objave ove Uredbe]. Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.” |
„Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene stavka 1., ESMA u bliskoj suradnji s ESSB-om i uzimajući u obzir njegove potrebe izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda u kojima se navodi format i učestalost izvješća iz stavaka 1. i 3. za različite vrste transakcija financiranja vrijednosnih papira; U izradi tih tehničkih standarda, ESMA uzima u obzir međunarodno dogovorene razvoje i standarde. Oblik izvješća treba posebno uključivati, između ostalog, sljedeće međunarodne standarde ili druge istovrijedne standarde razvijene tijekom vremena:
ESMA, u uskoj suradnji s ESSB-om, i u savjetovanju sa sudionicima na tržištu, utvrđuje uvjete pod kojim se jedinstveni trgovinski identifikatori razvijaju, dodjeljuju i održavaju, uzimajući pritom u obzir međunarodne razvoje kada je to potrebno. ESMA Komisiji dostavlja taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do [12 mjeseci od objave ove Uredbe]. Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.” |
||||||||||||||||||||||||||||
|
Obrazloženje Kako bi se osigurala dostatna razina standardizacije i olakšala uporaba takvih podataka za obavljanje zadaća ESSB-a, potrebno je jasno odrediti niz značajki sadržaja i oblika izvješća za trgovinske repozitorije, uzimajući u obzir međunarodne identifikatore, kao što su jedinstveni LEI i identifikatori pravnih osoba kako bi se osiguralo da nadležna tijela primaju podatke o transakcijama s potrebnim atributima podataka i u odgovarajućem obliku. Povrh toga, ESMA-i treba dodijeliti zadaću razvoja jedinstvenog trgovinskog identifikatora na europskoj razini, u nedostatku dogovorenog pravnog okvira na međunarodnoj razini. Vidjeti stavak 2.4. ovog Mišljenja. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Izmjena 13. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Članak 5. stavak 6. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
„ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju podaci za zahtjev za registraciju iz stavka 4. ESMA Komisiji dostavlja taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do [12 mjeseci od objave ove Uredbe]. Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.” |
„ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju podaci za zahtjev za registraciju iz stavka 4. Tehnički standardi mogu odrediti postupke koje će primjenjivati trgovinski repozitoriji radi provjere potpunosti i točnosti podataka koji su im dostavljeni u skladu s člankom 4. stavkom 1., kada ESMA takve postupke smatra potrebnima radi osiguranja usklađenosti s ovom Uredbom. ESMA Komisiji dostavlja taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do [12 mjeseci od objave ove Uredbe]. Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.” |
||||||||||||||||||||||||||||
|
Obrazloženje ESMA treba imati mogućnost utvrđivanja postupaka za trgovinske repozitorije kako bi mogli provjeriti potpunost i točnost podataka koji su im dostavljeni u skladu s člankom 4. stavkom 1. prijedloga uredbe, ako ESMA smatra da je to nužno i svrsishodno. Vidjeti stavak 2.4. ovog Mišljenja. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Izmjena 14. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Članak 12. stavak 2. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
„Trgovinski repozitorij prikuplja i vodi evidenciju podataka o transakcijama financiranja vrijednosnih papira i osigurava da subjekti iz članka 81. stavka 3. Uredbe (EU) br. 648/2012, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) i Odbor europskih nadzornih tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) imaju izravan i neposredan pristup tim podacima kako bi im se omogućilo obavljanje njihovih zadaća i mandata.” |
„Trgovinski repozitorij prikuplja i vodi evidenciju podataka o transakcijama financiranja vrijednosnih papira i osigurava da subjekti iz članka 81. stavka 3. Uredbe (EU) br. 648/2012, uključujući ESB u obavljanju svojih zadaća u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) i Odbor europskih nadzornih tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) imaju izravan i neposredan pristup tim podacima kako bi im se omogućilo obavljanje njihovih zadaća i mandata.” |
||||||||||||||||||||||||||||
|
Obrazloženje Članak 81. stavak 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 uključuje „relevantne članove ESSB-a”. Iako je ESB pokriven ovim pojmom, za potrebe pravne sigurnosti treba izričito napomenuti ulogu ESB-a u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM). |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Izmjena 15. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Članak 12. stavak 3. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
„Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA u bliskoj suradnji s ESSB-om i uzimajući u obzir potrebe subjekata iz stavka 2. izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje:
Nacrtom regulatornih tehničkih standarda osigurava se da se informacijama objavljenim u skladu sa stavkom 1. ne može otkriti identitet stranke u transakciji financiranja vrijednosnih papira. ESMA Komisiji dostavlja taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do [12 mjeseci od objave ove Uredbe]. Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.” |
„Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA u bliskoj suradnji s ESSB-om i uzimajući u obzir potrebe subjekata iz stavka 2. izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje:
Nacrtom regulatornih tehničkih standarda osigurava se da se informacijama objavljenim u skladu sa stavkom 1. ne može otkriti identitet stranke u transakciji financiranja vrijednosnih papira. ESMA Komisiji dostavlja taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do [12 mjeseci od objave ove Uredbe]. Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.” |
||||||||||||||||||||||||||||
|
Obrazloženje Radi obavljanja svojih zadaća te praćenja financijskih tržišta i financijskih aktivnosti, ESSB mora prikupljati visokokvalitetne statističke podatke. Stoga nacrt regulatornih tehničkih standarda mora osigurati da su podaci koje trgovinski repozitoriji dostavljaju ESSB-u potpuni, granularni i dostupni u standardiziranom obliku od svih trgovinskih repozitorija. Vidjeti stavak 2.4. ovog Mišljenja. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Izmjena 16. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Članak 15. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
„Poglavlje V. Transparentnost rehipotekiranja Članak 15. Rehipotekiranje financijskih instrumenata primljenih kao kolateral
|
„Poglavlje V. Transparentnost rehipotekiranja ponovne uporabe Članak 15. Rehipotekiranje Ponovna uporaba financijskih instrumenata primljenih kao kolateral
|
||||||||||||||||||||||||||||
|
Obrazloženje Ova izmjena nastoji osigurati dosljednost u vezi s uvođenjem pojma „ponovna uporaba” u prijedlog uredbe. Vidjeti izmjenu 10. i stavak 2.3. Mišljenja. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Izmjena 17. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Članak 17. stavak 2. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
„Nadležna tijela iz članka 16. i ESMA blisko surađuju s mjerodavnim članovima ESSB-a ako je to relevantno za obavljanje njihovih zadaća, osobito u odnosu na članak 4.” |
„Nadležna tijela iz članka 16. i ESMA blisko surađuju s mjerodavnim članovima ESSB-a, uključujući ESB u obavljanju svojih zadaća u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, ako je to relevantno za obavljanje njihovih zadaća, osobito u odnosu na članak 4.” |
||||||||||||||||||||||||||||
|
Obrazloženje Članak 81. stavak 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 uključuje „relevantne članove ESSB-a”. Iako je ESB obuhvaćen ovim pojmom, za potrebe pravne sigurnosti treba izričito napomenuti ulogu ESB-a u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM). |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Izmjena 18. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Članak 20. stavak 4. točka (d) |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
„U skladu s nacionalnim zakonodavstvom države članice dodjeljuju nadležnim tijelima ovlast za primjenu barem sljedećih administrativnih sankcija i ostalih mjera u slučaju kršenja iz stavka 1. ovog članka: […]
|
„U skladu s nacionalnim zakonodavstvom države članice dodjeljuju nadležnim tijelima ovlast za primjenu barem sljedećih administrativnih sankcija i ostalih mjera u slučaju kršenja iz stavka 1. ovog članka: […]
|
||||||||||||||||||||||||||||
|
Obrazloženje ESB je isključivo nadležan za povlačenje odobrenja danih kreditnim institucijama u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a) i člankom 14. stavkom 5. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013. Stoga prijedlog uredbe mora jasno dati do znanja da je povlačenje odobrenja danih kreditnim institucijama osnovanim u državama članicama sudionicama u isključivoj nadležnosti ESB-a. Štoviše, kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje i cjelovitost jedinstvenog nadzornog mehanizma, nadležnim tijelima se ne može Uredbom dodijeliti ovlast privremenog oduzimanja odobrenja danih kreditnim institucijama. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Izmjena 19. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Članak 20. stavak 5. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
„Kršenje pravila utvrđenih člankom 4. ne utječe na valjanost uvjeta transakcija financiranja vrijednosnih papira ili mogućnost stranaka da provode uvjete transakcija financiranja vrijednosnih papira. Kršenje pravila definiranih člankom 4. ne daje stranci u transakciji financiranja vrijednosnih papira pravo na nadoknadu.” |
„Kršenje pravila utvrđenih člankom 4. ili člankom 15. ne utječe na valjanost uvjeta transakcija financiranja vrijednosnih papira ili mogućnost stranaka da provode uvjete transakcija financiranja vrijednosnih papira. Kršenje pravila definiranih člankom 4. ne daje stranci u transakciji financiranja vrijednosnih papira pravo na nadoknadu.” |
||||||||||||||||||||||||||||
|
Obrazloženje Kako bi se osiguralo da zahtjevi ugovorne transparentnosti određeni prijedlogom uredbe ne prouzrokuju nenamjerno rizike financijske stabilnosti za lance kolaterala, treba jasno dati do znanja da kršenje zahtjeva transparentnosti iz članka 15. neće utjecati na valjanost ili ovršnost transakcija financiranja vrijednosnih papira. Vidjeti stavak 2.3. ovog Mišljenja. |
|||||||||||||||||||||||||||||
(1) Podebljana slova u glavnom tekstu označavaju mjesto na kojem ESB predlaže umetanje novog teksta. Precrtana slova u glavnom tekstu označavaju mjesto na kojem ESB predlaže brisanje teksta.