KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 12. rujna 2019.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća.

Na temelju svojih redovitih ekonomskih i monetarnih analiza temeljito smo procijenili ekonomske i inflacijske izglede, pri čemu smo uzeli u obzir nove makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a za europodručje. Na temelju te procjene i radi održavanja stabilnosti cijena Upravno vijeće donijelo je nekoliko odluka.

Prvo, u vezi s ključnim kamatnim stopama ESB-a, odlučili smo smanjiti kamatnu stopu na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke za 10 baznih bodova na –0,50 %. Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja i kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost granične posudbe od središnje banke ostat će nepromijenjene na sadašnjim razinama od 0,00 % odnosno 0,25 %. Sada očekujemo da će ključne kamatne stope ESB-a biti na sadašnjim ili nižim razinama dok ne vidimo snažno približavanje inflacijskih izgleda razini koja je dovoljno blizu, ali ispod 2 % u projekcijskom razdoblju i ne vidimo da je dinamika temeljne inflacije dosljedno u skladu s tim kretanjem.

Drugo, Upravno vijeće odlučilo je da će provedba neto kupnji u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira ponovno početi 1. studenoga, i to mjesečnom dinamikom od 20 mlrd. EUR. Očekujemo da će se kupnje provoditi onoliko dugo koliko to bude potrebno za jačanje akomodativnog utjecaja ključnih kamatnih stopa i prestati nedugo prije nego što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a.

Treće, namjeravamo i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko to bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Četvrto, odlučili smo promijeniti modalitete nove serije tromjesečnih ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO-III) kako bi se održali povoljni bankovni uvjeti kreditiranja, osigurala neometana transmisija monetarne politike i dodatno ojačao prilagodljivi karakter monetarne politike. Kamatna stopa u svakoj operaciji bit će na razini prosječne stope koja se primjenjuje u glavnim operacijama refinanciranja Eurosustava u razdoblju trajanja ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja. Za banke čije prihvatljivo neto kreditiranje premašuje referentnu vrijednost u operacijama TLTRO-III primjenjivat će se niže kamatne stope, koje mogu biti smanjene do razine prosječne kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja u razdoblju trajanja ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja. Rok dospijeća operacija produljit će se s dvije na tri godine.

Peto, kako bi poduprlo transmisiju monetarne politike koja se zasniva na bankama, Upravno vijeće odlučilo je uvesti sustav dviju naknada za pričuve, prema kojem će se dio držanja prekomjerne likvidnosti banaka izuzeti od primjene negativne kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja.

Danas poslijepodne u 15.30 SEV objavit ćemo zasebna priopćenja za javnost s dodatnim pojedinostima o mjerama koje Upravno vijeće poduzima.

Upravno vijeće ponovno je naglasilo da je u duljem vremenskom razdoblju potrebna vrlo prilagodljiva monetarna politika te da je i dalje spremno prilagoditi po potrebi sve svoje instrumente kako bi osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama u skladu s opredijeljenošću za simetričnost u ciljanju inflacije.

Današnje su odluke donesene kao odgovor na kontinuirano zaostajanje inflacije u odnosu na naše ciljne razine. Informacije dobivene od prethodnog sastanka Upravnog vijeća upućuju na dugotrajniju slabost gospodarstva europodručja, dugotrajnost naglašenih negativnih rizika i prigušene inflacijske pritiske. To potvrđuju nove projekcije stručnjaka ESB-a, u kojima su inflacijski izgledi dodatno sniženi.

Snažan rast zaposlenosti i povećanje plaća istodobno i dalje podupiru otpornost gospodarstva europodručja. Današnjim sveobuhvatnim paketom odluka o monetarnoj politici dajemo znatan monetarni poticaj kako bismo osigurali da financijski uvjeti ostanu vrlo povoljni i da podupiru gospodarski rast u europodručju kao i kontinuirano jačanje domaćih cjenovnih pritisaka te time postojano približavanje inflacije našem srednjoročnom cilju.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. U drugom tromjesečju 2019. realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,2 %, dok je u prethodnom tromjesečju stopa rasta iznosila 0,4 %. Najnoviji ekonomski i anketni podatci i dalje upućuju na umjeren, ali pozitivan rast u trećem tromjesečju ove godine. Usporavanje rasta uglavnom je posljedica raširene slabosti međunarodne trgovine u uvjetima dugotrajne globalne neizvjesnosti, što posebno utječe na sektor prerađivačke industrije u europodručju.

Istodobno sektori usluga i građevinarstva i dalje pokazuju otpornost, a gospodarski rast u europodručju podupiru i povoljni uvjeti financiranja, daljnji rast zaposlenosti i rast plaća, blago ekspanzivan karakter fiskalnih politika u europodručju te kontinuiran, premda donekle sporiji, rast globalne aktivnosti.

Tu procjenu uglavnom potvrđuju makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a za europodručje iz rujna 2019. Prema projekcijama godišnja stopa rasta realnog BDP-a trebala bi iznositi 1,1 % u 2019., 1,2 % u 2020. i 1,4 % u 2021. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2019., izgledi za rast realnog BDP-a u 2019. i 2020. revidirani su naniže.

Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju i dalje su negativni i uglavnom se odnose na dugotrajnu neizvjesnost povezanu s geopolitičkim čimbenicima, sve većom opasnošću od protekcionizma i ranjivošću na tržištima u nastajanju.

Prema brzoj procjeni Eurostata, godišnja inflacija europodručja mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u kolovozu 2019. iznosila je 1,0 %, bez promjena u odnosu na srpanj. Nižu inflaciju cijena energije nadomjestila je viša inflacija cijena hrane, a stopa inflacije mjerene HIPC-om bez energije i hrane bila je nepromijenjena. Sudeći po trenutačnim cijenama naftnih ročnica, ukupna inflacija vjerojatno će se prvo smanjiti i krajem godine ponovno rasti. Mjere temeljne inflacije i dalje su uglavnom slabe, dok su pokazatelji inflacijskih očekivanja na niskim razinama. Pritisci troškova rada ojačali su i proširili se zbog visokih razina iskorištenosti kapaciteta i pooštravanja uvjeta na tržištu rada, a njihov prijenos na inflaciju traje dulje nego što se prethodno očekivalo. U srednjoročnom razdoblju očekuje se rast temeljne inflacije, koju podupiru naše mjere monetarne politike, kontinuirani gospodarski rast i snažan rast plaća.

Riječ je o procjeni koju u glavnim crtama potvrđuju makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a za europodručje iz rujna 2019., prema kojima će godišnja inflacija mjerena HIPC-om u 2019. iznositi 1,2 %, u 2020. godini 1,0 %, a u 2021. godini 1,5 %. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2019. izgledi za inflaciju mjerenu HIPC-om revidirani su naniže za cijelo projekcijsko razdoblje zbog nižih cijena energije i okružja slabijeg rasta.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) povećao se s 4,5 % u lipnju na 5,2 % u srpnju 2019. Najširi monetarni agregat postojano raste zbog kontinuiranog odobravanja bankovnih kredita privatnom sektoru i niskih oportunitetnih troškova držanja agregata M3. Najveći doprinos rastu monetarnog agregata M3 i dalje daje sastavnica najužeg monetarnog agregata (M1).

Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima u srpnju 2019. bila je nepromijenjena te je iznosila 3,9 %. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita nefinancijskim društvima i dalje je postojana, premda kratkoročni krediti, koji su podložniji promjenama u ciklusu, pokazuju znakove slabosti. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima, koja je u lipnju iznosila 3,3 %, i dalje je postupno rasla te je u srpnju iznosila 3,4 %. Općenito govoreći, rastu kredita i dalje pogoduju aktivne kamatne stope banaka, koje su na dosad najnižoj razini.

Mjere monetarne politike koje smo danas donijeli, uključujući prilagodljivije uvjete nove serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, pridonijet će osiguranju povoljnih uvjeta bankovnog kreditiranja te i dalje olakšavati pristup financiranju, i to osobito za mala i srednja poduzeća.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike i dalje potreban za daljnje postojano približavanje stopa inflacije razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučniji doprinos povećanju potencijala za dugoročniji rast, podupiranju trenutačne agregatne potražnje i smanjenju slabosti. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih politika u državama europodručja kako bi se potaknuli proizvodnost i potencijal rasta u europodručju, smanjila strukturna nezaposlenost i povećala otpornost. Pritom bi se trebalo voditi preporukama za pojedine zemlje za 2019.

Kada je riječ o fiskalnim politikama, blago ekspanzivan karakter fiskalnih politika u europodručju trenutačno donekle podupire gospodarsku aktivnost. S obzirom na slabljenje gospodarskih izgleda i negativne rizike koji su i dalje naglašeni, države s fiskalnim manevarskim prostorom trebale bi djelovati učinkovito i pravodobno. Vlade država s visokim javnim dugom trebaju provoditi razborite politike koje će stvoriti uvjete za slobodno djelovanje automatskih stabilizatora. Sve bi države trebale pojačati napore s ciljem oblikovanja strukture javnih financija kojom bi se snažnije poticao rast.

Isto tako, transparentna i dosljedna provedba okvira Europske unije za fiskalno i gospodarsko upravljanje tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za jačanje otpornosti gospodarstva europodručja. Poboljšanje funkcioniranja ekonomske i monetarne unije i dalje je prioritet. Upravno vijeće pozdravlja napore koji se ulažu te poziva na daljnje konkretne i odlučne korake dovršenja bankovne unije i unije tržišta kapitala.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.