Financijski izvještaji ESB‑a za 2023.

22. veljače 2024.

• ESB je zabilježio gubitak u iznosu od 1,3  mlrd. EUR (2022.: nula) nakon otpuštanja 6,6 mlrd. EUR iz rezervacija za financijske rizike.
• Gubitak se prenosi u bilanci ESB‑a i nadomjestit će se budućom dobiti.

Iz revidiranih financijskih izvještaja Europske središnje banke (ESB) za 2023. vidljiv je gubitak od 1.266 mil. EUR (2022.: nula), koji će se prenijeti u bilanci ESB‑a i nadomjestiti budućom dobiti. U izračunu gubitka uzeto je u obzir otpuštanje cjelokupnih sredstava iz rezervacija za financijske rizike u iznosu od 6.620 mil. EUR, kojima su djelomično pokriveni gubitci nastali tijekom godine. Neće biti raspodjele dobiti nacionalnim središnjim bankama europodručja za 2023.

Gubitak, koji je uslijedio nakon gotovo dva desetljeća ostvarivanja znatne dobiti, proizlazi iz uloge i potrebnih mjera monetarne politike Eurosustava u ispunjavanju njegove glavne zadaće održavanja stabilnosti cijena i ne utječe na njegovu sposobnost provođenja učinkovite monetarne politike. Povećanje ključnih kamatnih stopa ESB‑a radi suzbijanja inflacije u europodručju prouzročilo je veće kamatne rashode od ESB‑ovih obveza s promjenjivim kamatnim stopama. Međutim, kamatni prihodi od imovine ESB‑a nisu se povećavali u jednakoj mjeri odnosno jednakom brzinom jer se na nju obračunavaju nepromjenjive kamatne stope i ima duge rokove dospijeća. ESB će vjerojatno imati gubitke i u sljedećih nekoliko godina, no predviđa se da će potom ponovno postojano ostvarivati dobit. Financijsku snagu ESB‑a dodatno potvrđuju njegov kapital i znatni računi revalorizacije, koji su na kraju 2023. zajedno iznosili 46 mlrd. EUR. U svakom slučaju, bez obzira na gubitke, ESB može učinkovito poslovati i ispunjavati svoju glavnu zadaću održavanja stabilnosti cijena.

U 2022. neto kamatni prihodi ESB‑a iznosili su 900 mil. EUR, a u 2023. neto kamatni rashodi ESB‑a iznosili su ukupno 7.193 mil. EUR, uglavnom zbog kamatnih rashoda koji su proizašli iz ESB‑ove neto obveze u sustavu TARGET, koja je iznosila 14.236 mil. EUR (2022.: 2.075 mil. EUR). Do povećanja rashoda došlo je zbog porasta kamatne stope za glavne operacije refinanciranja, koja se rabi za remuneraciju te obveze i koja se povećala s prosječno 0,6 % u 2022. na prosječno 3,8 % u 2023. Povećanje kamatne stope za glavne operacije refinanciranja dovelo je i do povećanja kamatnih prihoda od udjela ESB‑a u ukupnom broju euronovčanica u optjecaju, koji su iznosili 4.817 mil. EUR (2022.: 736 mil. EUR), i kamatnih rashoda povezanih s remuneracijom potraživanja nacionalnih središnjih banaka s osnove deviznih pričuva prenesenih ESB‑u, koji su iznosili 1.335 mil. EUR (2022.: 201 mil. EUR). Neto kamatni prihodi od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike povećali su se na 3.467 mil. EUR (2022.: 1.534 mil. EUR) a neto kamatni prihodi od deviznih pričuva povećali su se na 2.382 mil. EUR (2022.: 798 mil. EUR). Ta su povećanja prije svega posljedica viših prosječnih prinosa u europodručju i u SAD‑u u 2023.

Umanjenja su iznosila 38 mil. EUR (2022.: 1.840 mil. EUR) i uglavnom su se odnosila na nerealizirane gubitke od razlika u cijeni vrijednosnih papira koji se drže u portfelju u američkim dolarima i u portfelju vlastitih sredstava.

Provjere umanjenja vrijednosti provele su se za vrijednosne papire koje ESB drži u portfeljima za potrebe monetarne politike, koji se vrednuju po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju. U skladu s rezultatima tih provjera za te ESB‑ove portfelje nisu evidentirani gubitci od umanjenja vrijednosti.

Ukupni troškovi za zaposlenike povećali su se na 676 mil. EUR (2022.: 652 mil. EUR) zbog većeg prosječnog broja zaposlenika u 2023., prije svega na području nadzora banaka, te zbog usklađivanja plaća. Ostali administrativni troškovi povećali su se na 596 mil. EUR (2022.: 572 mil. EUR), uglavnom zbog povratka na punu razinu poslovanja nakon pandemije, osobito u nadzoru banaka, i zbog utjecaja inflacije.

Prihodi od naknada za nadzor ostvareni od naknada koje se ubiru kako bi se nadoknadili troškovi ESB‑a povezani s provedbom nadzornih zadaća iznosili su 654 mil. EUR (2022.: 594 mil. EUR).

Ukupna bilanca ESB‑a smanjila se za 24 mlrd. EUR na 674 mlrd. EUR (2022.: 699 mlrd. EUR). Smanjenje je prije svega prouzročeno postupnim smanjenjem držanja u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira, koje je bilo posljedica samo djelomičnog reinvestiranja glavnica dospjelih vrijednosnih papira u tom portfelju u razdoblju od ožujka do lipnja 2023. te potpune obustave tih reinvestiranja od srpnja 2023.

Konsolidirana bilanca Eurosustava

Na kraju 2023. konsolidirana bilanca Eurosustava, koja obuhvaća imovinu nacionalnih središnjih banaka europodručja i ESB‑a te njihove obveze prema trećim stranama, iznosila je 6.935 mlrd. EUR (2022.: 7.951 mlrd. EUR). Do smanjenja u odnosu na prethodnu godinu došlo je uglavnom zbog smanjenja operacija kreditiranja Eurosustava na 410 mlrd. EUR (2022.: 1.324 mlrd. EUR), koje je bilo posljedica dospijeća i prijevremenih otplata iznosa pozajmljenih u trećoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III). Osim toga, držanja Eurosustava u vrijednosnim papirima koji se drže za potrebe monetarne politike smanjila su se za 243 mlrd. EUR na 4.694 mlrd. EUR (2022.: 4.937 mlrd. EUR), uglavnom zbog otkupa. Držanja u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira smanjila su se za 228 mlrd. EUR na 3.026 mlrd. EUR a držanja u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije smanjila su se za 15 mlrd. EUR na 1.666 mlrd. EUR.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Williamu Lelieveldtu, tel.: +496913447316.

Napomene:

• Može se dogoditi da zbroj ne bude točan zbog zaokruživanja.
• Dodatne informacije o politikama ESB‑a i Eurosustava povezanima s računovodstvom i financijskim izvještavanjem te o godišnjim financijskim izvještajima ESB‑a mogu se pronaći u Odluci (EU) 2016/2247 Europske središnje banke od 3. studenoga 2016. o godišnjim financijskim izvještajima Europske središnje banke (ESB/2016/35) (SL L 347, 20.12.2016., str. 1.) i Smjernici (EU) 2016/2249 Europske središnje banke od 3. studenoga 2016. o pravnom okviru za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (ESB/2016/34) (SL L 347, 20.12.2016., str. 37.) te na mrežnim stranicama ESB‑a.
• Konsolidirana bilanca Eurosustava temelji se na privremenim, nerevidiranim podatcima. Godišnji financijski izvještaji svih nacionalh središnjih banaka Eurosustava bit će dovršeni do kraja svibnja 2024. a konačna će konsolidirana godišnja bilanca Eurosustava biti objavljena nakon toga.