content here is the anonymously transparent proxied version of ecb.europa.eu   X
Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:
  • IZJAVA O MONETARNOJ POLITICI

KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Christine Lagarde, predsjednica ESB‑a,
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB‑a

Frankfurt na Majni, 16. prosinca 2021.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Nastavlja se oporavak gospodarstva europodručja i poboljšavaju se uvjeti na tržištu rada, čemu pridonosi obilna potpora politika. Rast se smanjuje, ali očekujemo snažan porast aktivnosti tijekom sljedeće godine. Posljednji pandemijski val i novi soj koronavirusa, omikron, potaknuli su neke države da ponovno uvedu stroža ograničenja. Cijene energije znatno su porasle. Osim toga, u nekim industrijama nedostaje materijala, opreme i radne snage. Ti čimbenici koče gospodarsku aktivnost i nepovoljno utječu na kratkoročne izglede. Međutim, premda kriza javnog zdravstva još traje, mnogi su cijepljeni i ubrzava se cijepljenje trećom dozom cjepiva. Općenito gledajući, društvo se sve bolje nosi s pandemijskim valovima i povezanim ograničenjima. Zbog toga je utjecaj pandemije na gospodarstvo oslabio. Inflacija je naglo porasla zbog porasta cijena energije i zbog toga što potražnja nadmašuje ograničenu ponudu u nekim sektorima. Očekuje se da će inflacija ostati visoka u kratkoročnom razdoblju, ali trebala bi se smanjiti tijekom sljedeće godine. Inflacijski izgledi revidirani su naviše, ali i dalje se predviđa da će se u projekcijskom razdoblju stopa inflacije ustaliti na razini nižoj od naše ciljne razine od dva posto.

Ocjenjujemo da napredak u gospodarskom oporavku i približavanju srednjoročnom inflacijskom cilju omogućuje postupno slabljenje dinamike kupnje vrijednosnih papira u sljedećim tromjesečjima. No i dalje je potrebna monetarna akomodacija kako bi se inflacija ustalila na našoj ciljnoj razini od dva posto u srednjoročnom razdoblju. S obzirom na trenutačnu neizvjesnost, u provedbi monetarne politike moramo zadržati prilagodljivost i otvorenost za različite opcije. Upravno vijeće je, s obzirom na to, donijelo sljedeće odluke:

Prvo, očekujemo da ćemo u prvom tromjesečju 2022. provoditi neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP) slabijom dinamikom nego u prethodnom tromjesečju. Neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a obustavit ćemo na kraju ožujka 2022.

Drugo, Upravno vijeće odlučilo je produljiti razdoblje reinvestiranja glavnica u sklopu PEPP‑a. Namjerava reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP‑a barem do kraja 2024. U svakom slučaju budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP‑a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.

Treće, u pandemiji se pokazalo da je, u stresnim uvjetima, prilagodljivost u oblikovanju i provedbi kupnji vrijednosnih papira pridonijela jačanju oslabljene transmisije naše monetarne politike i učinkovitosti naših nastojanja da ostvarimo svoj cilj. U sklopu naših ovlasti, u stresnim uvjetima, prilagodljivost će biti značajka monetarne politike kad god prijetnje transmisiji monetarne politike ugroze cjenovnu stabilnost. U prvom redu, dođe li ponovno do fragmentacije tržišta povezane s pandemijom, reinvestiranje u sklopu PEPP‑a može se u svakom trenutku prilagoditi u pogledu vremena, kategorija imovine i jurisdikcija. To bi moglo uključivati kupnju obveznica koje je izdala Helenska Republika nevezano za obnavljanja ili otkupe kako bi se izbjegli poremećaji kupnji u toj jurisdikciji, koji bi mogli poremetiti transmisiju monetarne politike u grčkom gospodarstvu dok se ono još opravlja od pandemije. Neto kupnje u sklopu PEPP‑a mogu ponovno početi ako to bude potrebno za odgovor na negativne šokove povezane s pandemijom.

Četvrto, u skladu s postupnim smanjivanjem kupnji vrijednosnih papira i kako bi stajalište monetarne politike i dalje bilo u skladu sa stabiliziranjem inflacije na ciljnim razinama u srednjoročnom razdoblju, odlučili smo se za mjesečnu dinamiku neto kupnji u iznosu od 40 mlrd. EUR u drugom tromjesečju i 30 mlrd. EUR u trećem tromjesečju u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP). Od listopada 2022. nadalje provodit ćemo neto kupnje u sklopu APP‑a mjesečnom dinamikom od 20 mlrd. EUR onoliko dugo koliko to bude potrebno za jačanje akomodativnog utjecaja naših ključnih kamatnih stopa. Očekujemo da će neto kupnje prestati nedugo prije nego što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB‑a.

Osim toga, potvrdili smo razinu ključnih kamatnih stopa ESB‑a i smjernice buduće monetarne politike u vezi s budućim kretanjem ključnih kamatnih stopa. To je ključno za održavanje odgovarajuće razine akomodacije koja je potrebna za stabiliziranje inflacije na našoj ciljnoj razini od dva posto u srednjoročnom razdoblju.

Nastavit ćemo pratiti uvjete financiranja za banke i pobrinut ćemo se da dospjele operacije u sklopu treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (engl. targeted longer-term refinancing operations, TLTRO III) ne ugrožavaju neometanu transmisiju naše monetarne politike. Osim toga, redovito ćemo ocjenjivati doprinos ciljanih operacija kreditiranja stajalištu monetarne politike. Kao što je najavljeno, očekujemo da se posebni uvjeti u sklopu operacija TLTRO III neće primjenjivati poslije lipnja sljedeće godine. Ocijenit ćemo i primjerenu kalibraciju sustava dviju naknada za pričuve kako politika negativne kamatne stope ne bi ograničila sposobnost banaka u financijskom posredovanju u uvjetima obilnog viška likvidnosti.

Upravno vijeće spremno je po potrebi i u bilo kojem smjeru prilagoditi sve svoje instrumente kako bi se inflacija ustalila na ciljnoj razini od dva posto u srednjoročnom razdoblju.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te potom govoriti o našoj ocjeni financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Očekujemo nastavak gospodarskog oporavka zbog snažne domaće potražnje. Uvjeti na tržištu rada poboljšavaju se, više je zaposlenih i manje je zaposlenika obuhvaćenih programima očuvanja radnih mjesta, što upućuje na budući rast dohotka kućanstava i potrošnje. Potrošnju će poduprijeti i štednja nastala tijekom pandemije. Trenutačna potpora fiskalne i monetarne politike te kontinuirani globalni oporavak trebali bi pridonijeti rastu.

Gospodarska aktivnost oslabjela je tijekom posljednjeg tromjesečja godine i sporiji će se rast vjerojatno nastaviti i u prvom mjesecima sljedeće godine. Očekujemo da će proizvodnja u prvom tromjesečju 2022. nadmašiti razinu zabilježenu prije pandemije.

Kako bi se nosile s trenutačnim pandemijskim valom, neke su države europodručja ponovno uvele strože mjere za sprječavanje širenja zaraze. To bi moglo odgoditi oporavak, posebno u sektorima putovanja, turizma, ugostiteljstva i zabave. Pandemija nepovoljno utječe na pouzdanje potrošača i poduzeća, dok širenje novih sojeva koronavirusa povećava neizvjesnost. Osim toga, sve veće cijene energije nepovoljno utječu na potrošnju.

Manjkovi opreme, materijala i radne snage u nekim sektorima koče industrijsku proizvodnju, izazivaju kašnjenja u građevinskom sektoru i usporavaju oporavak u nekim dijelovima uslužnog sektora. Premda će ta uska grla potrajati, taj bi se problem trebao smanjiti tijekom 2022.

Očekujemo da će se rast ponovno snažno povećati tijekom 2022. U novim projekcijama stručnjaka Eurosustava predviđa se godišnja stopa rasta realnog BDP‑a od 5,1 % u 2021., 4,2 % u 2022., 2,9 % u 2023. i 1,6 % u 2024. U odnosu na rujanske projekcije stručnjaka ESB‑a izgledi su revidirani naniže za 2022. i naviše za 2023.

Monetarnu politiku i dalje bi trebale dopunjavati ciljane fiskalne mjere kojima se potiče rast. Takva će potpora pridonijeti i prilagodbi gospodarstva strukturnim promjenama koje su u tijeku. Djelotvorna provedba programa Next Generation EU i paketa Fit for 55 pridonijet će snažnijem, zelenijem i ujednačenijem oporavku u državama europodručja.

Inflacija

U studenome je inflacija porasla na 4,9 %. Ostat će na razinama višima od dva posto tijekom većeg dijela 2022. Očekuje se da će inflacija ostati visoka u kratkoročnom razdoblju, ali očekujemo da će se smanjiti tijekom sljedeće godine. +

Porast inflacije uglavnom je prouzročio snažan rast cijena goriva, plina i električne energije. U studenome se više od polovice ukupne inflacije odnosilo na inflaciju cijena energije. Osim toga, u nekim sektorima potražnja i dalje nadmašuje ograničenu ponudu. Posljedice su posebno vidljive u cijenama trajnih proizvoda i usluga za potrošače u sektorima koji su nedavno ponovno otvoreni. Bazni učinci povezani s ukidanjem smanjenja stope PDV‑a u Njemačkoj i dalje pridonose višoj inflaciji, ali samo do kraja ove godine.

Neizvjesno je koliko će potrajati rješavanje svih tih problema. No u 2022. očekujemo stabilizaciju cijena energije, normalizaciju obrazaca potrošnje i slabljenje cjenovnih pritisaka izazvanih globalnim uskim grlima na strani ponude.

S vremenom bi postupni oporavak iskorištenosti kapaciteta u gospodarstvu i daljnje poboljšavanje uvjeta na tržištu rada trebali pridonijeti bržem rastu plaća. Tržišni pokazatelji dugoročnijih inflacijskih očekivanja i mjere tih očekivanja koje se zasnivaju na anketama ostali su uglavnom stabilni u razdoblju od našeg prethodnog sastanka povezanog s monetarnom politikom u listopadu. No, općenito gledajući, posljednjih mjeseci približili su se razini od dva posto. Ti će čimbenici pridonijeti rastu temeljne inflacije i podizanju stope ukupne inflacije na ciljnu razinu u srednjoročnom razdoblju.

U novim projekcijama stručnjaka Eurosustava predviđa se godišnja stopa inflacije od 2,6 % u 2021., 3,2 % u 2022., 1,8 % u 2023. i 1,8 % u 2024., što je znatno više nego što je bilo predviđeno u prethodnim, rujanskim projekcijama. Predviđa se da će inflacija bez hrane i energije u prosjeku iznositi 1,4 % u 2021., 1,9 % u 2022.,1,7 % u 2023. i 1,8 % u 2024., što je također više nego što je bilo predviđeno u rujanskim projekcijama.

Procjena rizika

Ocjenjujemo da su rizici za gospodarske izglede uglavnom uravnoteženi. Gospodarska aktivnost mogla bi nadmašiti naša očekivanja ako poraste pouzdanje potrošača i oni budu manje štedjeli nego što se to očekuje. Nasuprot tomu, razbuktavanje pandemije u posljednje vrijeme i širenje novih sojeva koronavirusa mogli bi dulje nepovoljno utjecati na rast. Buduća kretanja cijena energije i brzina rješavanja uskih grla na strani ponude rizici su za oporavak i inflacijske izglede. Budu li cjenovni pritisci doveli do rasta plaća koji je veći od predviđenoga ili se iskorištenost kapaciteta u gospodarstvu brže oporavi, inflacija bi mogla biti viša.

Financijski i monetarni uvjeti

Tržišne kamatne stope ostale su uglavnom stabilne u razdoblju od sastanka Upravnog vijeća u listopadu. Kamatne stope banaka na kredite poduzećima i kućanstvima i dalje su na povijesno niskim razinama. Općenito govoreći, uvjeti financiranja u gospodarstvu i dalje su povoljni. Kreditiranje poduzeća djelomično proizlazi iz potreba za kratkoročnim financiranjem sve većih troškova za zalihe i obrtni kapital zbog uskih grla na strani ponude. Istodobno je potražnja poduzeća za kreditima i dalje umjerena zbog zadržane dobiti i obilnih gotovinskih sredstava te velike zaduženosti. Kreditiranje kućanstava i dalje je snažno, uglavnom zbog potražnje za hipotekarnim kreditima.

Banke europodručja dodatno su ojačale svoje bilance zahvaljujući višim stopama kapitala i manjem broju neprihodonosnih kredita. Profitabilnost banaka na jednakim je razinama kao prije pandemije. Uvjeti financiranja za banke i dalje su uglavnom povoljni.

U skladu s našom novom strategijom monetarne politike, Upravno vijeće dvaput će godišnje temeljito procjenjivati uzajamno djelovanje monetarne politike i financijske stabilnosti. Akomodativna monetarna politika podupire rast, koji je dobar za bilance poduzeća i nefinancijskih društava, te otklanja rizik fragmentacije tržišta. Istodobno treba pomno pratiti utjecaj akomodativne monetarne politike na tržišta nekretnina i financijska tržišta jer su se povećale određene srednjoročne ranjivosti. Međutim, makrobonitetna politika i dalje je prva linija obrane u očuvanju financijske stabilnosti i odgovoru na srednjoročne ranjivosti.

Zaključak

Ukratko, gospodarski oporavak u europodručju nastavlja se usprkos usporavanju u kratkoročnom razdoblju. Rastu inflacije pridonose snažan porast cijena energije i potražnja koja nadmašuje ograničenu ponudu u nekim sektorima. Inflacija će biti viša od naše ciljne razine tijekom većeg dijela 2022., ali vjerojatno će se tijekom sljedeće godine smanjiti. Istodobno, s obzirom na napredak u gospodarskom oporavku i približavanju srednjoročnom inflacijskom cilju u ožujku možemo obustaviti neto kupnje u sklopu PEPP‑a. No i dalje je potrebna monetarna akomodacija, koja će se među ostalim provoditi neto kupnjama u sklopu APP‑a i budućim smjernicama monetarne politike u vezi s kamatnim stopama, kako bi se inflacija ustalila na ciljnoj razini od dva posto u srednjoročnom razdoblju.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

KONTAKT

Europska središnja banka

glavna uprava Odnosi s javnošću

Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.

Kontaktni podatci za medije