European Central Bank - eurosystem
European Central Bank - eurosystem
Search
Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

Sažetak

Europljani na prodajnim mjestima najčešće plaćaju gotovinom.[1] Zbog toga mora postojati primjerena infrastruktura za gotovinski ciklus s dovoljno razvijenim sustavom distribucije koji pojedincima i poduzećima omogućuje pristup gotovini preko mreže bankomata, podružnica banaka i ostalih pristupnih točaka. Europljanima treba zajamčiti da će trgovci na malo prihvatiti njihova gotovinska plaćanja, a trgovcima je potrebna odgovarajuća infrastruktura kako bi mogli položiti primljenu gotovinu.

Kako bi se zajamčili povjerenje i održiv gotovinski ciklus euronovčanica, osim pouzdane infrastrukture moraju se u obzir uzeti i mnogi drugi aspekti novčanica, kao što su kvaliteta i zaštita. Aspekti povezani s okolišem, zdravljem i sigurnošću također se trebaju uzeti u obzir kako novčanice ne bi imale negativan utjecaj na okoliš i kako bi njihova uporaba bila sigurna. Aspekti euronovčanica i gotovinskog ciklusa povezani s okolišem prioritet su Eurosustava od uvođenja eura 2002. i ključan su element njegove gotovinske strategije.[2] Eurosustav se zalaže te će se i dalje zalagati za smanjenje utjecaja euronovčanica na okoliš.

Nakon uvođenja druge serije euronovčanica, serije Europa, ESB je u novoj studiji počeo ocjenjivati utjecaj euronovčanica kao sredstva plaćanja na okoliš.[3] Studija se zasniva na metodologiji Europske komisije za mjerenje ekološkog otiska proizvoda (engl. Product Environmental Footprint, PEF).[4]

Ciljevi studije ekološkog otiska proizvoda za euronovčanice su: (1) steći sveobuhvatno znanje o mogućem utjecaju svih aktivnosti u cjelokupnom gotovinskom ciklusu novčanica na okoliš, od stjecanja sirovina i proizvodnje do odlaganja euronovčanica i (2) izmjeriti mogući utjecaj novčanica kao platnog instrumenta na okoliš kako bi se lakše ustanovilo u kojim se još aspektima u životnom ciklusu novčanica može smanjiti njihov ekološki otisak.

U studiji ekološkog otiska proizvoda za euronovčanice utvrđeno je da jedinstvena ukupna ocjena za prosječnu vrijednost gotovinskih plaćanja po građaninu europodručja u 2019. iznosi 101 mikrobod (µPt). Ta vrlo niska ocjena jednaka je ocjeni ekološkog otiska vožnje od 8 kilometara standardnim automobilom u europodručju, odnosno obuhvaća 0,01 % ukupnog utjecaja na okoliš godišnjih aktivnosti potrošnje građanina EU‑a.[5] Vrijedi i usporediti rezultate godišnje vrijednosti plaćanja euronovčanicama s rezultatima drugih svakodnevnih proizvoda, na primjer s proizvodnjom pamučne majice[6] koja se pere jednom tjedno u razdoblju od godine dana (usporedivo s vožnjom od 55 km) ili s proizvodnjom boca vode[7] koje građanin europodručja potroši u jednoj godini (jednako vožnji od 272 km), kao što je prikazano u nastavku.

Slika 1.

Usporedba ekoloških otisaka euronovčanica i drugih čestih proizvoda

Napomena: Za svaki proizvod uključena je usporedba s putovanjem automobilom.

Glavne aktivnosti koje pridonose ekološkom otisku euronovčanica su opskrba bankomata električnom energijom (37 %), prijevoz (35 %), aktivnosti obrade u fazi distribucije (10 %), proizvodnja papira (9 %) i provjera autentičnosti novčanica na prodajnim mjestima u fazi uporabe (5 %).

Od 2004. nastoji se smanjiti ekološki otisak euronovčanica. Na primjer, Eurosustav je zabranio odlaganje otpadnih novčanica na odlagalištima otpada i pokrenuo inicijative kao što je program uporabe pamuka iz održivih izvora.[8] Osim toga, proizvođači bankomata i kreditne institucije uložili su znatan trud kako bi smanjili svoj utjecaj na okoliš. Naša studija pokazuje da su poboljšanja energetske učinkovitosti bankomata pridonijela smanjenju jedinstvene ukupne ocjene gotovinskog ciklusa za 35 % u razdoblju od 2004 do 2019.[9] Nadalje, osim optimizacije prijevoza razmatraju se i drugi načini smanjenja njegova utjecaja na okoliš i načini uporabe održivijih goriva.

Iako je utjecaj plaćanja euronovčanicama na okoliš općenito vrlo malen, Eurosustav se odlučno zalaže za daljnje smanjenje tog utjecaja. Kako bismo to postigli, provodimo opsežne aktivnosti istraživanja i razvoja te se istodobno zalažemo za široku dostupnost gotovine javnosti. Tim ćemo aktivnostima pridonijeti razvoju budućih serija euronovčanica s ciljem postizanja što veće prihvatljivosti za okoliš. Osim toga, Eurosustav će izrađivati studije slične ovoj, ili studije manjeg opsega, posebno nakon velikih promjena u gotovinskom ciklusu.

© Europska središnja banka 2023

Poštanska adresa 60640 Frankfurt na Majni, Njemačka
Telefonski broj +49 69 1344 0
Mrežne stranice www.ecb.europa.eu

Sva prava pridržana. Dopušta se reprodukcija u obrazovne i nekomercijalne svrhe uz navođenje izvora.

Objašnjenje terminologije i pokrata možete pronaći u Pojmovniku ESB‑a (samo na engleskom jeziku).


HTML ISBN 978-92-899-6335-0, doi:10.2866/13016, QB-09-23-503-HR-Q

  1. Vidi studiju o platnim navikama potrošača u europodručju (SPACE), ESB, Frankfurt na Majni, 2022.

  2. Provedbom gotovinske strategije Eurosustava želi se postići da gotovina i dalje bude široko dostupna i općeprihvaćena kao sredstvo plaćanja i pohrane vrijednosti.

  3. Studija se odnosi na gotovinski ciklus prije pandemije koronavirusa (tj. na 2019.), zbog čega ograničenja povezana s bolešću COVID‑19 nisu utjecala na podatke.

  4. Riječ je o studiji koja se zasniva na metodologiji procjene životnog ciklusa. Obuhvaća 16 kategorija utjecaja na okoliš, uključujući klimatske promjene zbog emisija stakleničkih plinova, oštećenje ozonskog omotača, uporabu zemljišta i vode te iscrpljivanje prirodnih resursa. Potpuni popis kategorija dostupan je u Prilogu A.

  5. Platforma za ekološki otisak potrošnje u obzir uzima utjecaj potrošnje građana EU‑a na područjima hrane, mobilnosti, stanovanja, proizvoda za kućanstvo i kućanskih uređaja.

  6. Za referentnu studiju o majicama vidi Pravila o ekološkom otisku kategorije proizvoda, Europska komisija, Bruxelles, 2022.

  7. Za referentnu studiju o vodi u pakiranju vidi Pravila o ekološkom otisku kategorije proizvoda, Europska komisija, Bruxelles, 2022.

  8. Program uporabe pamuka iz održivih izvora politika je Eurosustava pokrenuta 2014. kojom se u proizvodnji euronovčanica postupno prelazi s običnih pamučnih vlakana na stopostotno održiva pamučna vlakna.

  9. Podatci o potrošnji energije bankomata preuzeti su iz studije o procjeni životnog ciklusa (engl. life cycle assessment, LCA) iz 2004.