Zašto su klimatske promjene važne za aktivnosti ESB‑a?

7. studenoga 2022.

ESB pridaje važnost klimatskim promjenama jer one utječu na:

• gospodarstvo, koje utječe na naš cilj održavanja stabilnosti cijena
• banke koje nadziremo kako bi bile pouzdane i sigurne
• i našu izloženost rizicima.

Klimatske promjene izazivaju dvije vrste rizika za naše gospodarstvo: fizičke i prijelazne rizike.

Što su fizički rizici?

Fizički rizici proizlaze izravno iz klimatskih promjena, na primjer kada oluje ili poplave nanose štetu domovima i ulicama ili uništavaju usjeve. Takvi su događaji u posljednjim desetljećima postali sve učestaliji i sve ekstremniji te utječu na sve više dijelova gospodarstva.

Nadalje, dugoročnije promjene, kao što su promjene kišnih obrazaca i rast temperatura, mogu poremetiti gospodarske aktivnosti i poljoprivredu. Ako se ne poduzmu mjere za usporavanje tih promjena, možemo očekivati snažnije nepovoljne učinke.

Što su prijelazni rizici?

Smanjenje emisija ugljika ključno je za usporavanje klimatskih promjena i izbjegavanje njihovih najgorih posljedica. Stoga se EU obvezao da će njegovo gospodarstvo do 2050. postati klimatski neutralno. Kako bismo postigli taj cilj, moramo ozeleniti sve gospodarske aktivnosti, uključujući proizvodnju dobara i usluga, te putovanja i prehranu. Prijelaz na zelenije gospodarstvo pruža sjajne mogućnosti, primjerice za nove poslove ili zdravije okružje.

No taj je prijelaz povezan s rizicima, posebno ako se politike kojima se potiču održivije aktivnosti provedu prebrzo, pa se poduzeća i pojedinci ne uspiju pravodobno prilagoditi. Poduzeća bi se mogla zatvoriti, zaposlenici bi mogli ostati bez posla i vrijednost financijske imovine mogla bi se smanjiti. Do toga može doći zbog novih propisa, promjene u sklonostima potrošača i tehnoloških inovacija zbog kojih zastarijevaju i izlaze iz uporabe proizvodi koji su loši za okoliš. Ti se rizici nazivaju »prijelaznim rizicima«.

Kako klimatske promjene utječu na cijene?

Klimatske promjene utječu na gospodarstvo te stoga utječu i na cijene. Suše i šumski požari mogu uništiti usjeve. Poplave i nizak vodostaj mogu narušiti prometne sustave i opskrbne lance, uz velike troškove za poduzeća. Takvi događaji mogu posredno utjecati i na financijska tržišta, zbog čega se nestabilnost može proširiti. Sve to može utjecati na cijene a time i na našu sposobnost održavanja njihove stabilnosti.

Na cijene utječu i politike za poticanje zelenijih aktivnosti. Subvencije za ulaganja u zelenu energiju ili porezi na ugljen, naftu i plin mogu utjecati na gospodarstvo i cijene.

Kako klimatske promjene utječu na banke koje nadziremo?

Među glavnim zadaćama banke jest odobravanje kredita klijentima, uključujući poduzeća. Ako neko od tih poduzeća bude pogođeno poplavom, moglo bi se naći u financijskim poteškoćama. Možda neće moći otplaćivati kredite, što će se negativno odraziti na banku.

Zato nam je važno da banke budu svjesne svojih rizika povezanih s klimatskim promjenama, na primjer visoke izloženosti sektorima s velikim emisijama ugljika ili klijentima koji se nalaze na područjima koja će najvjerojatnije biti pogođena klimatskim promjenama. Od banaka tražimo da uzmu u obzir te rizike u strategiji, unutarnjem upravljanju i upravljanju rizicima.

Kako klimatske promjene utječu na našu bilancu?

Moramo voditi računa i o vlastitoj izloženosti klimatskim rizicima. Klimatske promjene mogu utjecati na imovinu koju držimo i kolateral koji prihvaćamo kao osiguranje kada odobravamo kredite bankama. Moramo pravilno upravljati tim rizicima i smanjiti ih.

Nismo glavni činitelji prijelaza na zelenije gospodarstvo. No premda vodeću ulogu imaju vlade i parlamenti, odlučni smo da, u okviru svojih ovlasti, sudjelujemo u borbi protiv klimatskih promjena.

Provodimo akcijski plan kojim u monetarnu politiku uključujemo pitanja povezana s klimatskim promjenama i uvrštavamo klimatske promjene u prioritetna područja rada u nadzoru banaka. Poboljšavamo svoje modele, kvalitetu podataka kojima se služimo i način na koji upravljamo vlastitim rizicima.

Želimo potaknuti šire promjene u postupanju. Svojim pravilima potičemo banke da osvijeste klimatske rizike povezane s imovinom koju drže, da budu otvorenije u vezi s tim rizicima te da nas o njima dosljedno obavještavaju. Budu li banke i poduzeća svjesniji klimatskih rizika i transparentniji u vezi s posljedicama tih rizika, svi će ih moći na odgovarajući način uzeti u obzir i odrediti im odgovarajuću cijenu. Osim toga, dijelimo svoje stručno znanje i spoznaje kako bismo potaknuli druge da sudjeluju u borbi protiv klimatskih promjena.