Financijski izvještaji ESB-a za 2016.

• Neto dobit ESB-a za 2016.: 1,19 mlrd. EUR (2015.: 1,08 mlrd. EUR)
• Neto kamatni prihodi od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike: 1,04 mlrd. EUR (2015.: 0,89 mlrd. EUR)
• Kamatni prihodi od deviznih pričuva: 370 mil. EUR (2015.: 283 mil. EUR)
• Rashodi povezani s nadzornim zadaćama nadoknađeni naknadama: 382 mil. EUR (2015.: 277 mil. EUR)
• Bilanca ESB-a: 349 mlrd. EUR (2015.: 257 mlrd. EUR)
• Privremena raspodjela dobiti nacionalnim središnjim bankama u iznosu od 966 mil. EUR izvršena je 31. siječnja 2017. Ostatak dobiti (227 mil. EUR) raspodijelit će se 17. veljače 2017.

Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) odobrilo je revidirane financijske izvještaje ESB-a za godinu koja je završila 31. prosinca 2016.

Neto dobit ESB-a u 2016. povećala se za 111 mil. EUR na 1.193 mil. EUR, uglavnom zbog viših neto kamatnih prihoda ostvarenih od portfelja programa kupnje vrijednosnih papira^[1] i portfelja u američkim dolarima.

Neto kamatni prihodi u 2016. iznosili su ukupno 1.648 mil. EUR (2015.: 1.475 mil. EUR). Neto kamatni prihodi od programa kupnje vrijednosnih papira povećali su se za 275 mil. EUR na 435 mil. EUR jer su se nastavili kupovati vrijednosni papiri u sklopu tog programa. Neto kamatni prihodi ostvareni od prvih dvaju programa kupnje pokrivenih obveznica zbog otkupa su se smanjili na 88 mil. EUR (2015.: 120 mil. EUR), dok su se neto kamatni prihodi od programa za tržišta vrijednosnih papira iz istog razloga smanjili na 520 mil. EUR (2015.: 609 mil. EUR). Kamatni prihodi od deviznih pričuva povećali su se na 370 mil. EUR (2015.: 283 mil. EUR) zbog viših kamatnih prihoda ostvarenih od portfelja u američkim dolarima.

Realizirani dobitci od financijskih operacija iznosili su 225 mil. EUR (2015.: 214 mil. EUR).

Umanjenja su iznosila 148 mil. EUR (2015.: 64 mil. EUR). Do porasta umanjenja u 2016. došlo je uglavnom zbog viših tržišnih prinosa na vrijednosne papire u portfelju u američkim dolarima te zbog općeg smanjenja tržišne vrijednosti tih vrijednosnih papira. Rezultati provjera umanjenja provedenih za vrijednosne papire koji se drže u portfeljima za potrebe monetarne politike pokazali su da nije bilo gubitaka zbog umanjenja.

Naknade naplaćene nadziranim subjektima iznosile su 382 mil. EUR (2015.: 277 mil. EUR). Te se naknade ubiru kako bi se nadoknadili rashodi ESB-a povezani s nadzornim zadaćama. Rashodi povezani s Jedinstvenim nadzornim mehanizmom (SSM) povećali su se u 2016. zbog porasta ukupnog broja zaposlenih u nadzoru banaka ESB-a, preseljenja u novu zgradu te osiguravanja statističke i informacijsko-tehnološke infrastrukture.

Ukupni troškovi za zaposlenike povećali su se na 467 mil. EUR (2015.: 441 mil. EUR), a ostali administrativni troškovi na 487 mil. EUR (2015.: 423 mil. EUR) zbog porasta rashoda povezanih s nadzornim zadaćama ESB-a.

Neto dobit ESB-a raspodjeljuje se nacionalnim središnjim bankama europodručja. Upravno vijeće odlučilo je izvršiti privremenu raspodjelu dobiti u iznosu od 966 mil. EUR nacionalnim središnjim bankama europodručja 31. siječnja 2017. Na jučerašnjoj je sjednici Upravno vijeće odlučilo da će ostatak dobiti u iznosu od 227 mil. EUR raspodijeliti nacionalnim središnjim bankama europodručja 17. veljače 2017.

Ukupna bilanca ESB-a povećala se za 36 % na 349 mlrd. EUR (2015.: 257 mlrd. EUR). Do povećanja je došlo uglavnom zbog vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira. Pridonijela mu je i aprecijacija deviznih pričuva ESB-a.

Ti su činitelji prouzročili povećanje konsolidirane bilance Eurosustava,^[2] koja je porasla za 32 % na 3.663 mlrd. EUR (2015.: 2.781 mlrd. EUR). Iznos vrijednosnih papira koje Eurosustav drži za potrebe monetarne politike povećao se za 851 mlrd. EUR na 1.654 mlrd. EUR (2015.: 803 mlrd. EUR) zbog vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira. Držanja vrijednosnih papira u sklopu tog programa 31. prosinca 2016. iznosila su 1.532 mlrd. EUR (2015.: 650 mlrd. EUR). Iznos vrijednosnih papira u programu za tržišta vrijednosnih papira smanjio se za 21 mlrd. EUR zbog otkupa.

Predstavnici medija mogu postaviti upite Stefanu Ruhkampu, tel. +49 69 1344 5057.

Napomene:

1. Računovodstvene politike ESB-a i Eurosustava: Zajedničke računovodstvene politike za Eurosustav, uključujući ESB, utvrdilo je Upravno vijeće u skladu s člankom 26. stavkom 4. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (Statut ESSB-a), a objavljene su u Službenom listu Europske unije.^[3] Premda se u glavnim crtama temelje na međunarodno prihvaćenoj računovodstvenoj praksi, te su politike oblikovane imajući posebno u vidu jedinstvene okolnosti u kojima djeluju središnje banke Eurosustava. Posebno je naglašeno načelo razboritosti zbog velike izloženosti tečajnom riziku većine središnjih banaka Eurosustava. Oprezan pristup primjenjuje se osobito na različito postupanje s nerealiziranim dobitcima i nerealiziranim gubitcima za potrebe priznavanja prihoda, kao i na zabranu netiranja nerealiziranih gubitaka od jedne imovine s nerealiziranim dobitcima od druge imovine. Nerealizirani dobitci prenose se na račune revalorizacije. S nerealiziranim gubitcima koji premašuju salda na povezanim računima revalorizacije postupa se kao s rashodima na kraju godine. Gubitci zbog umanjenja u cijelosti se prenose na račun dobiti i gubitka. Sve nacionalne središnje banke europodručja dužne su pridržavati se tih politika za potrebe izvještavanja o svojim operacijama u sklopu Eurosustava, koje se uključuju u tjedne konsolidirane financijske izvještaje i u konsolidiranu godišnju bilancu Eurosustava. Štoviše, pri izradi vlastitih godišnjih financijskih izvještaja one primjenjuju politike koje se u glavnim crtama podudaraju s politikama koje primjenjuje ESB.
2. Vrijednosni papiri koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike vode se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju.
3. Utrživi vrijednosni papiri, osim vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike, revaloriziraju se po tržišnim cijenama.
4. Zlato i sva druga bilančna ili izvanbilančna imovina i obveze nominirani u stranoj valuti preračunavaju se u eure po tečaju koji je vrijedio na datum bilance.
5. Raspodjela dobiti i gubitka: Na temelju članka 33. Statuta ESSB-a, do 20 % neto dobiti za bilo koju godinu može se prenijeti u fond opće pričuve, najviše do iznosa jednakog 100 % kapitala ESB-a. Preostala neto dobit raspodjeljuje se nacionalnim središnjim bankama europodručja razmjerno njihovim uplaćenim udjelima.
6. U slučaju da ESB zabilježi gubitak, manjak se može nadoknaditi (a) iz opće rezervacije za rizike i fonda opće pričuve ESB-a i, (b) nakon odluke Upravnog vijeća, iz monetarnih prihoda za tu financijsku godinu. Svaki preostali neto gubitak može se u bilanci evidentirati kao preneseni gubitak i biti nadoknađen iz neto prihoda u sljedećim godinama.
7. Držanja Eurosustava u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira: Slijedi tablica s prikazom raščlambe držanja Eurosustava u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira prema izdavatelju na dan 31. prosinca 2016.

Držanja Eurosustava u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira na dan 31. prosinca 2016.

1 Držanja u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira vrednuju se po amortiziranom trošku.

2 Može se dogoditi da zbrojevi ne budu točni zbog zaokruživanja.