Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:
  • PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
  • 10. lipnja 2020.

Izvješće ESB-a o napretku država EU-a prema uvođenju eura

  • U izvješću, koje se objavljuje jednom u dvije godine, ocjenjuje se napredak država članica EU-a izvan europodručja.
  • Zbog snažne gospodarske aktivnosti prije pandemije većina država ostvarila je napredak u smanjenju fiskalnih neravnoteža.
  • Bugarska i Hrvatska preuzele su obveze iz područja politike koje su važni koraci prema skorašnjem sudjelovanju u ERM-u II.

U Izvješću o konvergenciji Europske središnje banke (ESB) iz lipnja 2020. zaključuje se da su države EU-a izvan europodručja od 2018. ostvarile neujednačen napredak u ekonomskoj konvergenciji u odnosu na europodručje te da su poduzeti važni koraci radi smanjenja fiskalnih neravnoteža. U Izvješću o konvergenciji, koje se objavljuje jednom u dvije godine, ocjenjuje se napredak sedam država EU-a koje još nisu uvele euro prema uvođenju eura.

Bugarska i Hrvatska preuzele su niz obveza iz područja politike koje su od posebne važnosti za nesmetano sudjelovanje u ERM-u II. Zbog krajnjih datuma za ekonomsku analizu u Izvješću utjecaj pandemije koronavirusa (COVID-19) na konvergencijska kretanja moći će se u potpunosti procijeniti tek u sklopu sljedećeg izvješća, koje bi trebalo biti objavljeno 2022.

U vezi s kriterijem stabilnosti cijena, usklađenost promatranih država pogoršala se u odnosu na stanje opisano u prethodnom Izvješću o konvergenciji. Bugarska, Poljska, Rumunjska, Češka i Mađarska zabilježile su stope inflacije znatno iznad referentne vrijednosti od 1,8 %, a te su stope bile niže od referentne vrijednosti u Švedskoj odnosno znatno niže u Hrvatskoj. Očekuje se smanjivanje inflacije u sljedećim godinama u većini promatranih država. Deflacijske pritiske u 2020. trebao bi poduprijeti snažan pad cijena nafte.

U 2019. proračunski saldo opće države premašio je referentnu vrijednost od 3 % u samo jednoj od promatranih država. U travnju 2020. pokrenut je postupak u slučaju prekomjernog deficita za Rumunjsku. Premda je omjer duga u Hrvatskoj i Mađarskoj bio iznad praga od 60 % BDP-a, smanjivao se do kraja 2019. Očekuje se rast omjera deficita i omjera duga u svih sedam država zbog snažnog usporavanja gospodarske aktivnosti i fiskalnih mjera koje su poduzete kao odgovor na pandemiju.

Nijedna od promatranih država ne sudjeluje u ERM-u II, ali Bugarska i Hrvatska podnijele su službeni zahtjev za uključenje u taj mehanizam. Bugarska je to učinila 2018., Hrvatska 2019. Te su dvije države preuzimanjem obveza iz područja politike poduzele važne korake prema skorašnjem priključivanju mehanizmu. U referentnom razdoblju za procjenu konvergencije tečaj bugarskog leva ostao je fiksno utvrđen na 1,95583 leva za 1 euro u okviru valutnog odbora. Hrvatskom kunom trgovalo se u skladu s tečajnim režimom koji uključuje upravljani fluktuirajući tečaj i zabilježena je mala kolebljivost njezina tečaja u odnosu na euro. Većinom drugih promatranih valuta trgovalo se prema fleksibilnim tečajnim režimima, pri čemu je tečaj većine valuta bio vrlo kolebljiv, posebice tijekom napetosti na financijskim tržištima u ožujku 2020.

U vezi s konvergencijom dugoročnih kamatnih stopa, samo su u jednoj od sedam promatranih država, Rumunjskoj, zabilježene dugoročne kamatne stope više od referentne vrijednosti, koja je iznosila 2,9 %. Najniže dugoročne kamatne stope zabilježene su u Bugarskoj i Švedskoj.

Snaga institucionalnog okružja i dalje je važan čimbenik održivosti konvergencije u budućnosti. Kvaliteta institucija i upravljanja relativno je slaba u svim promatranim državama osim u Švedskoj, i to posebice u Bugarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Mađarskoj.

Ni u jednoj od promatranih država pravni okvir još nije potpuno usklađen sa svim preduvjetima za uvođenje eura.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Eszter Miltényi-Torstensson, tel. +49 69 1344 8034.

Napomene

  • U Izvješću o konvergenciji ESB-a razmatra se ekonomska i pravna konvergencija država članica EU-a izvan europodručja jednom u dvije godine ili na zahtjev određene države. U njemu se procjenjuje stupanj održive ekonomske konvergencije u odnosu na europodručje, je li nacionalno zakonodavstvo usklađeno s pravnim okvirom EU-a te jesu li ispunjeni statutarni zahtjevi koje određena nacionalna središnja banka treba ispuniti. Zbog klauzule o izuzimanju Danska nije obuhvaćena procjenom ako to sama ne zatraži.
  • Krajnji datum za statističke podatke uključene u Izvješće o konvergenciji bio je 7. svibnja 2020. Referentno razdoblje za procjenu kriterija stabilnosti cijena i kriterija dugoročnih kamatnih stopa razdoblje je od travnja 2019. do ožujka 2020. Referentno razdoblje za tečajeve jest razdoblje od 1. travnja 2018. do 31. ožujka 2020. Povijesni podatci o fiskalnim pozicijama pokrivaju razdoblje do 2019. godine. Prognoze se zasnivaju na Ekonomskoj prognozi Europske komisije u proljeće 2020., najnovijem programu konvergencije dotične države članice i drugim informacijama važnima za razmatranje održivosti konvergencije u budućnosti.
  • Od studenoga 2014. svaka država koja se priključuje europodručju mora se priključiti i jedinstvenom nadzornom mehanizmu (SSM) i drugim sastavnicama bankovne unije. Bankovni sustav dotične države članice podvrgava se sveobuhvatnoj procjeni koju provodi ESB. Bugarska i Hrvatska podnijele su zahtjev za uspostavu bliske nadzorne suradnje s ESB-om i njihovi bankovni sustavi podvrgnuti su sveobuhvatnoj procjeni. Sveobuhvatna procjena za Bugarsku dovršena je 26. srpnja 2019.a sveobuhvatna procjena za Hrvatsku dovršena je 5. lipnja 2020.
KONTAKT

Europska središnja banka

glavna uprava Odnosi s javnošću

Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.

Kontaktni podatci za medije