Europska suradnja
ESB je institucija Europske unije, ali zbog svojeg neovisnog statusa i specifičnih nadležnosti zauzima posebno mjesto unutar institucijskog okvira EU‑a.
Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) ESB‑u je dodijeljena jasna zadaća održavanja stabilnosti cijena kao i brojne druge zadaće. Kako bi ispunio te zadaće, Ugovorom mu je dana potpuna neovisnost od političkog uplitanja.
S obzirom na neovisnost ESB-a i njegovu isključivu nadležnost za oblikovanje i provedbu monetarne politike, njegovi odnosi s drugim tijelima koja oblikuju politike ograničeni su na neobvezujući dijalog. Istodobno, zahtjevima povezanima s odgovornošću koji su utvrđeni Ugovorom jamči se da ESB preuzima potpunu odgovornost za svoje djelovanje pred građanima EU‑a i njihovim izabranim predstavnicima.
Odnosi s europskim institucijama
U dijalogu s ostalim tvorcima politika i socijalnim partnerima ESB razmjenjuje informacije i mišljenja. Među ostalim, ESB objašnjava svoje odluke o monetarnoj politici, pa njegovi sugovornici bolje razumiju postupke ESB‑a i načine na koje svojim postupcima utječu na određivanje cijena. Takvom se interakcijom potiče protok informacija, olakšava razumijevanje stavova druge strane o politikama te omogućuje dijalog o pitanjima od zajedničkog interesa, pri čemu se u potpunosti poštuju nadležnosti sudionika.
U tu svrhu ESB održava odnose sa sljedećim europskim institucijama:
Neovisnost ESB-a prate razmjerna odgovornost i izvještajne obveze, čime se omogućuje demokratska kontrola mjera koje poduzima kako bi ispunio svoje zadaće na način predviđen Ugovorima. ESB građanima EU‑a i njihovim izabranim predstavnicima objašnjava svoje odluke i razloge na kojima se temelje. Europski parlament, koji izravno biraju građani Europe, ima ključnu ulogu u pozivanju ESB‑a na odgovornost. Podrobnije informacije o tome kako ESB ispunjava svoje obveze povezane s odgovornošću nalaze se u posebnom odjeljku. Predsjednik Nadzornog odbora prisustvuje javnim saslušanjima i razmjenama mišljenja s Europskim parlamentom o nadzornim temama u skladu s odgovornošću ESB‑a povezanom s nadzorom banaka. Europski parlament sudjeluje i u postupku imenovanja članova Izvršnog odbora ESB‑a te predsjednika i potpredsjednika Nadzornog odbora ESB‑a davanjem mišljenja o kandidatima koje je preporučilo Vijeće EU‑a.
Predsjednica ESB-a poziva se da sudjeluje u sastancima Vijeća EU‑a kad god se raspravlja o pitanjima koja se odnose na ciljeve i zadaće ESSB‑a, kako je utvrđeno člankom 284. Ugovora. Takvi se sastanci obično održavaju u sklopu Vijeća Ecofin, koje čine ministri gospodarstva i financija država članica EU‑a. Usto, predsjednica ESB‑a redovito se poziva na sastanke Euroskupine, mjesečne neslužbene sastanke ministara financija europodručja. Predsjednik Nadzornog odbora prisustvuje odabranim sastancima Euroskupine radi razmjene mišljenja o nadzornim temama u skladu s odgovornošću ESB‑a povezanom s nadzorom banaka.
ESB također sudjeluje u sastancima tijela koja pripremaju spomenute sastanke. Vrijedi i obratno, što znači da je Ugovorom predviđeno da tvorci politika EU‑a sudjeluju u sastancima Upravnog vijeća ESB‑a, ali nemaju glasačko pravo.
Europska komisija, koja skrbi o ugovorima o EU‑u i predlaže zakone EU‑a, još je jedan ključan partner ESB‑a. Dijalog između Komisije i ESB‑a osobito je važan s obzirom na ulogu Europske komisije u koordinaciji ekonomskih politika i na njezine zadaće povezane s ekonomskom i monetarnom unijom. Kada je riječ o zakonodavstvu, posebice financijskom zakonodavstvu, Komisija se redovito savjetuje s ESB‑om o zakonodavnim prijedlozima i ostalim inicijativama. Jedan član Komisije može prisustvovati sastancima Upravnog vijeća ESB‑a, ali nema glasačko pravo. Spomenuti sastanci tijela EU‑a i europodručja u kojima sudjeluju Komisija i ESB omogućuju im dodatne kontakte.
Presude Suda Europske unije obvezuju ESB kao i druge institucije EU‑a.
Statutom ESSB‑a i ESB‑a predviđene su dvije razine vanjske revizorske kontrole. S jedne strane, imenuje se neovisni vanjski revizor za obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja ESB‑a. S druge strane, Europski revizorski sud provjerava operativnu učinkovitost upravljanja ESB‑om. Osim toga, ESB djeluje u sustavu EU‑a za suzbijanje prijevara.
ESB održava bliske odnose s različitim tijelima EU‑a na područjima svoje nadležnosti. Posebno blisko surađuje s tijelima koja su dio Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS), u koja se ubrajaju tri mikrobonitetna europska nadzorna tijela i Europski odbor za sistemske rizike (ESRB). ESB pruža ESRB‑u usluge tajništva kao i analitičku, administrativnu i logističku podršku. Na području sanacije banaka ESB održava bliske radne odnose s Jedinstvenim sanacijskim odborom. U sklopu svoje uloge u praćenju provedbe programa makroekonomske prilagodbe za države članice kojima je potrebna financijska potpora također surađuje s Europskim stabilizacijskim mehanizmom.
ESB održava kontakte i sa socijalnim partnerima EU‑a u sklopu makroekonomskog dijaloga, koji je u lipnju 1999. godine pokrenulo Europsko vijeće. Taj dijalog omogućuje ESB‑u da predstavi svoje politike i tako pridonese usidrenosti inflacijskih očekivanja te da od socijalnih partnera dobije informacije iz prve ruke o pitanjima od zajedničkog interesa.
Osim toga, kada neka zadaća nije u isključivoj nadležnosti ESB‑a, nego on nadležnost dijeli s drugim institucijama ili tijelima EU‑a, primjerice na području statistike, Ugovorom je izričito predviđena suradnja ESB‑a i tih institucija ili tijela. ESB također daje mišljenje o nacrtima europskih i nacionalnih zakona od važnosti za ESSB (mišljenja ESB‑a), a u određenim slučajevima može i predlagati pravne akte EU‑a ili djelovati kao zakonodavac EU‑a.