Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:
  • PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Financijski izvještaji ESB‑a za 2024.

20. veljače 2025.

  • ESB je zabilježio gubitak u iznosu od 7,9 mlrd. EUR (2023.: gubitak od 1,3 mlrd. EUR).
  • Gubitci će se nadomjestiti budućom dobiti.

U financijskim izvještajima Europske središnje banke (ESB) za 2024. iskazan je gubitak od 7.944 mil. EUR, koji je usporediv s gubitkom od 7.886 mil. EUR zabilježenim 2023. prije prijenosa iz rezervacija za rizike. Budući da su iz rezervacija za financijske rizike u 2023. otpuštena cjelokupna sredstva u iznosu od 6.620 mil. EUR, čime je gubitak za tu godinu smanjen na 1.266 mil. EUR, gubitak u 2024. nije se mogao pokriti iz tih rezervacija jer je njihovo stanje iznosilo nula. Kao i prošlogodišnji gubitak, gubitak za 2024. ostat će u bilanci ESB‑a i nadomjestit će se budućom dobiti. Zbog gubitka neće biti raspodjele dobiti nacionalnim središnjim bankama europodručja za 2024.

Gubitci, kojima su prethodile mnoge godine ostvarivanja znatne dobiti, posljedica su potrebnih mjera monetarne politike koje je Eurosustav poduzeo kako bi ispunio svoju glavnu zadaću održavanja stabilnosti cijena. ESB je zbog tih mjera morao povećati svoju bilancu kupnjom financijske imovine, i to uglavnom s fiksnim kamatnim stopama i dugim rokovima dospijeća, uz odgovarajuće povećanje obveza na koje ESB plaća kamatu po promjenjivim stopama. Stoga su povećanja ključnih kamatnih stopa ESB‑a u 2022. i 2023., usmjerena na suzbijanje visoke inflacije u europodručju, odmah dovela do povećanja kamatnih rashoda koji proizlaze iz tih obveza, dok se kamatni prihodi od imovine ESB-a, i to posebno od vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) i hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP), nisu povećali u jednakoj mjeri.

ESB bi i sljedećih godina mogao imati gubitke, no očekuje se da će takvi eventualni gubici biti manji od gubitaka u 2023. i 2024. Predviđa se da će ESB potom ponovno ostvarivati dobit. U svakom slučaju, bez obzira na gubitke, ESB može učinkovito poslovati i ispunjavati svoju glavnu zadaću održavanja stabilnosti cijena. Financijsku snagu ESB‑a dodatno potvrđuju njegov kapital i znatni računi revalorizacije, koji su na kraju 2024. zajedno iznosili 59 mlrd. EUR, što je 13 mlrd. EUR više nego na kraju 2023.

Kamatni prihodi i rashodi ESB‑a u 2024. bili su sljedeći:

2024.
mil. EUR

2023.
mil. EUR

Promjena
mil. EUR

Devizne pričuve

2.537

2.382

155

Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike

3.850

3.467

383

Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava

5.232

4.817

415

Potraživanja nacionalnih središnjih banaka s obzirom na prijenose deviznih pričuva

(1.448)

(1.335)

(114)

Salda u sustavu TARGET koja se duguju nacionalnim središnjim bankama ili se potražuju od njih

(15.674)

(14.236)

(1.439)

Ostalo

(1.479)

(2.288)

809

Neto kamatni prihodi/(rashodi)

(6.983)

(7.193)

210

U 2004. su, kao i u 2023., kamatni rashodi bili veći od kamatnih prihoda u prvom redu zbog znatnih kamatnih rashoda proizašlih iz neto obveze ESB‑a u sustavu TARGET. Budući da se naknada na tu obvezu obračunavala po kamatnoj stopi za glave operacije refinanciranja i da se prosječna kamatna stopa za te operacije u 2024. povećala na 4,1 % (2023.: 3,8 %), povećali su se i povezani kamatni rashodi. Povećanje prosječne kamatne stope za glavne operacije refinanciranja dovelo je i do povećanja kamatnih prihoda od potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica u optjecaju i kamatnih rashoda povezanih s naknadama na potraživanja nacionalnih središnjih banaka s obzirom na prijenose deviznih pričuva ESB‑u. Povećali su se i kamatni prihodi od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike, uglavnom zbog većih kamatnih prihoda od državnih vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a, kao i kamatni prihodi od deviznih pričuva, uglavnom zbog većih kamatnih prihoda od vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima.

Umanjenja su iznosila 269 mil. EUR (2023.: 38 mil. EUR). Prije svega su posljedica smanjenja tržišne vrijednosti dijela vrijednosnih papira u portfelju u američkim dolarima i deprecijacije japanskog jena, zbog koje je došlo do smanjenja držanja u toj valuti.

Ukupni troškovi osoblja povećali su se na 844 mil. EUR (2023.: 676 mil. EUR). Povećanje je uglavnom posljedica većih troškova povezanih s primanjima nakon prestanka zaposlenja, koji su proizašli iz izmjene pravila mirovinskih planova ESB‑a u 2024. Ostali administrativni troškovi povećali su se na 626 mil. EUR (2023.: 596 mil. EUR), u prvom redu zbog veće potrošnje na informacijsku tehnologiju povezane s digitalnom transformacijom te pod utjecajem inflacije.

Prihodi od naknada za nadzor (naknade koje se naplaćuju nadziranim bankama kako bi se nadoknadili troškovi ESB‑a povezani s provedbom nadzornih zadaća) iznosili su 681 mil. EUR (2023.: 654 mil. EUR).

Ukupna bilanca ESB‑a smanjila se za 33 mlrd. EUR na 641 mlrd. EUR (2023.: 673 mlrd. EUR), i to uglavnom zbog postupnog smanjivanja držanja u sklopu APP‑a, koje je bilo posljedica otkupa.

Konsolidirana bilanca Eurosustava

Na kraju 2024. bilanca Eurosustava, koja obuhvaća imovinu nacionalnih središnjih banaka europodručja i ESB‑a te njihove obveze prema trećim stranama, iznosila je 6.428 mlrd. EUR (2023.: 6.887 mlrd. EUR). Do smanjenja u odnosu na 2023. došlo je zbog smanjenja vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike na 4.283 mlrd. EUR (2023.: 4.694 mlrd. EUR), koje je uglavnom bilo posljedica otkupa. Držanja u sklopu APP‑a smanjila su se za 353 mlrd. EUR na 2.673 mlrd. EUR jer je reinvestiranje glavnica dospjelih vrijednosnih papira obustavljeno u srpnju 2023. a držanja u sklopu PEPP‑a smanjila su se za 57 mlrd. EUR na 1.609 mlrd. EUR jer su se glavnice dospjelih vrijednosnih papira samo djelomično reinvestirale u drugoj polovici 2024. Nadalje, operacije kreditiranja Eurosustava smanjile su se na 34 mlrd. EUR (2023.: 410 mlrd. EUR). Smanjenje je uglavnom bilo posljedica dospijeća treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III). Djelomično je nadomješteno povećanjem eurske protuvrijednosti zlata Eurosustava na 872 mlrd. EUR (2023.: 649 mlrd. EUR) zbog povećanja tržišne cijene zlata izražene u eurima.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Williamu Lelieveldtu, tel.: +49 69 1344 7316.

Bilješke

KONTAKT

Europska središnja banka

glavna uprava Odnosi s javnošću

Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.

Kontaktni podatci za medije