ESB izvijestio o napretku država EU-a prema uvođenju eura

1. lipnja 2022.

• U izvješću, koje se objavljuje jednom u dvije godine, ocijenjen je napredak sedam država članica EU-a izvan europodručja.
• Hrvatska je ocijenjena pozitivno s obzirom na moguće uvođenje eura 1. siječnja 2023.
• Sveukupni napredak ograničen je zbog teških ekonomskih uvjeta.

U Izvješću o konvergenciji Europske središnje banke (ESB) iz lipnja 2022. zaključuje se da su države EU-a izvan europodručja od 2020. ostvarile ograničen napredak u ekonomskoj konvergenciji u odnosu na europodručje. Razlog tomu uglavnom su teški ekonomski uvjeti.

U Izvješću o konvergenciji, koje se objavljuje jednom u dvije godine, ocjenjuje se napredak sedam država EU‑a koje još nisu uvele euro prema uvođenju eura. To su Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska.

Izvješće sadržava dublju procjenu Hrvatske, koja je objavila da namjerava uvesti euro 1. siječnja 2023. I Bugarska i Hrvatska pridružile su se europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) i bankovnoj uniji 10. lipnja 2020.

Kriza prouzročena koronavirusom dovela je do znatnog pada gospodarske aktivnosti u 2020., no sve promatrane države zabilježile su snažan oporavak. Na rast nepovoljno utječe ruska invazija na Ukrajinu, koja je započela u veljači 2022., te se u svim državama obuhvaćenima procjenom povećala inflacija. Međutim, još je prerano za donošenje ikakvih čvrstih zaključaka o tome kako će se promijeniti konvergencijska kretanja. Procjenu konvergencije u budućnosti obilježava visoka neizvjesnost, a potpun učinak spomenutih čimbenika bit će moguće ocijeniti tek ex post.

Kad je riječ o kriteriju stabilnosti cijena, samo su u Hrvatskoj i Švedskoj zabilježene stope inflacije ispod ili znatno ispod referentne vrijednosti od 4,9 %. Referentna stopa temelji se na prosječnim stopama inflacije zabilježenima u trima državama koje su ostvarile najbolje rezultate u posljednjih 12 mjesec. To su Finska, Francuska i Grčka (nakon isključenja država s netipičnim vrijednostima: Malte i Portugala). U ostalih pet država obuhvaćenih procjenom – Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj – stope inflacije u proteklih 12 mjeseci bile su znatno više od referentne vrijednosti, a tako je bilo i u Izvješću o konvergenciji iz 2020.

Prema fiskalnim kriterijima u vrijeme objave izvješća samo se na Rumunjsku primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita (pokrenut u travnju 2020.). Iako je u još trima promatranim državama – Bugarskoj, Češkoj i Mađarskoj – deficit u 2021. premašio referentnu vrijednost od 3 % BDP‑a, nisu otvoreni novi postupci u slučaju prekomjernog deficita.

Nakon što su se naglo povećali zbog posljedica krize prouzročene koronavirusom 2020., proračunski deficiti u 2021. ostali su povišeni u svim državama osim Švedske. U odnosu na 2020. proračunski saldo svih promatranih država osim Bugarske i Češke u 2021. se poboljšao. Prema Ekonomskoj prognozi Europske komisije u proljeće 2022. u većini se država 2022. i 2023. očekuje smanjivanje omjera deficita i BDP‑a. Ipak, očekuje se da će on 2023. premašiti referentnu vrijednost u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj.

Omjer državnog duga i BDP‑a u Bugarskoj i Švedskoj iznosio je između 20 % i 40 %, u Češkoj, Poljskoj i Rumunjskoj dosegnuo je razinu između 40 % i 60 %, dok su u Hrvatskoj i Mađarskoj omjeri duga i BDP‑a premašili referentnu vrijednost od 60 %.

Očekuje se da će se omjeri državnog duga 2022. i 2023. u četirima državama smanjiti zahvaljujući povećanju ekonomske aktivnosti i postupnom ukidanju fiskalnih mjera uvedenih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19, dok bi nove mjere uvedene zbog visokih cijena energije i rusko-ukrajinskog rata mogle opterećivati proračunska salda.

Kad je riječ o tečajnom kriteriju, bugarski lev i hrvatska kuna sudjelovali su u ERM‑u II tijekom najvećeg dijela dvogodišnjeg referentnog razdoblja od 26. svibnja 2020. do 25. svibnja 2022. po središnjem paritetu od 1,95583 leva odnosno 7,53450 kuna za euro. Tečaj hrvatske kune pokazivao je nizak stupanj kolebljivosti te se kunom trgovalo po tečaju bliskom njezinu središnjem paritetu. Bugarski lev nije odstupao od svojeg središnjeg pariteta. Tečajevi valuta koje ne sudjeluju u ERM‑u II, osim rumunjskog leua, pokazivali su relativno visok stupanj kolebljivosti.

Kad se razmatra konvergencija dugoročnih kamatnih stopa, najniže razine dvanaestomjesečne prosječne dugoročne kamatne stope zabilježene su u Bugarskoj, Hrvatskoj i Švedskoj. U Češkoj je ta kamatna stopa bila neznatno ispod referentne vrijednosti od 2,6 % i iznosila je 2,5 %. U dvjema promatranim državama – Mađarskoj i Poljskoj – zabilježene su dvanaestomjesečne prosječne kamatne stope iznad referentne vrijednosti, dok je u Rumunjskoj dvanaestomjesečna prosječna kamatna stopa znatno premašila referentnu vrijednost.

Snaga institucionalnog okružja važan je čimbenik održivosti konvergencije u budućnosti. Kvaliteta institucija i upravljanja relativno je slaba u promatranim državama osim u Švedskoj. Kad je riječ o pravnoj konvergenciji, jedina promatrana država u kojoj je pravni okvir potpuno usklađen sa svim preduvjetima za uvođenje eura prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (Statut ESSB‑a) jest Hrvatska.

Hrvatska

U ESB-ovoj procjeni zaključuje se da se Hrvatska nalazi unutar referentnih vrijednosti kriterija konvergencije.

Stabilnost cijena

U travnju 2022. dvanaestomjesečna prosječna stopa inflacije mjerena HIPC-om u Hrvatskoj iznosila je 4,7 %, odnosno bila je ispod referentne vrijednosti od 4,9 %. Očekuje se da će se ta stopa postupno povećavati sljedećih mjeseci, potaknuta uglavnom višim cijenama primarnih sirovina, sve širim cjenovnim pritiscima i daljnjim pogoršanjem problema uskih grla u opskrbnim lancima kao posljedicom rusko-ukrajinskog rata.

Kad je riječ o nadolazećem razdoblju, postoji zabrinutost u pogledu dugoročnije održivosti konvergencije inflacije u Hrvatskoj. Da bi se spriječio rast prekomjernih cjenovnih pritisaka i makroekonomskih neravnoteža, proces konvergencije mora se poduprijeti odgovarajućim politikama.

Omjeri deficita i duga opće države

Proračunski saldo opće države u Hrvatskoj 2021. bio je neznatno niži od referentne vrijednosti od 3 % BDP‑a, dok je omjer duga premašio referentnu vrijednost od 60 % BDP‑a, ali smanjio se u odnosu na prethodnu godinu. Omjer deficita u 2021. iznosio je 2,9 % i time je kriterij deficita ispunjen. Omjer duga, koji je u 2021. iznosio 79,8 % BDP-a, spustio se s najviše razine od 87,3 % BDP‑a zabilježene 2020. Tim znatnim smanjenjem omjera duga osigurano je ispunjenje kriterija duga.

Ekonomska prognoza Europske komisije u proljeće 2022. upućuje na to da bi Hrvatska i dalje mogla ispunjavati zahtjeve Pakta o stabilnosti i rastu. Nadalje, Europska komisija utvrdila je u svojem proljetnom paketu europskog semestra 2022. da je Hrvatska u srednjoročnom razdoblju izložena srednjem riziku održivosti duga. S ciljem očuvanja učinkovitih javnih financija i uspostave dugoročnog silaznog trenda omjera duga, ključno je da Hrvatska u sklopu svojeg plana oporavka i otpornosti provede predviđene fiskalne reforme.

Tečaj

Hrvatska je kuna u ERM II uključena 10. srpnja 2020. po središnjem paritetu od 7,53450 kuna za euro i standardnim rasponom fluktuacije od ±15 %. Tijekom dvogodišnjeg referentnog razdoblja od 26. svibnja 2020. do 25. svibnja 2022. tečaj je pokazivao nizak stupanj volatilnosti te se kunom trgovalo po tečaju bliskom njezinu središnjem paritetu.

Dugoročne kamatne stope

Tijekom referentnog razdoblja od svibnja 2021. do travnja 2022. dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj iznosile su prosječno 0,8 %, što je ispod referentne vrijednosti od 2,6 % za kriterij konvergencije kamatnih stopa. Dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj smanjuju se od 2012., a dvanaestomjesečne prosječne kamatne stope spustile su se s razine malo niže od 7 % na ispod 1 %.

Održiva konvergencija

Hrvatskoj bi koristile ekonomske politike usmjerene na stabilnost i sveobuhvatne strukturne reforme. Europska komisija zaključila je 2022. da su se makroekonomske neravnoteže u toj državi u 2021. i dalje smanjivale, odnosno da su im kretanja ponovno na razini zabilježenoj prije pandemije. Strukturne reforme pridonijele bi poboljšanju institucionalnog i poslovnog okružja u Hrvatskoj, jačanju konkurentnosti te povećanju učinkovitosti njezine javne uprave i pravosudnog sustava. U listopadu 2020. ESB je postao nadležan za izravni nadzor osam značajnih institucija i nadgledanje 15 manje značajnih institucija u Hrvatskoj.

Pravni kriteriji

Hrvatsko pravo usklađeno je s Ugovorima i Statutom ESSB‑a prema zahtjevima članka 131. Ugovora.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Alexandrine Bouilhet, tel. +49 172 174 93 66.

Napomene

• U Izvješću o konvergenciji ESB a razmatra se ekonomska i pravna konvergencija država članica EU a izvan europodručja na koje se primjenjuje odstupanje jednom u dvije godine ili na zahtjev određene države. U njemu se procjenjuje stupanj održive ekonomske konvergencije u odnosu na europodručje, je li nacionalno zakonodavstvo usklađeno s pravnim okvirom EU a te jesu li ispunjeni zakonski zahtjevi koje nacionalne središnje banke tih država trebaju ispuniti. Zbog klauzule o izuzimanju Danska nije obuhvaćena procjenom ako to sama ne zatraži.
• Krajnji datum za statističke podatke uključene u Izvješće o konvergenciji bio je 25. svibnja 2022. Referentno razdoblje za procjenu kriterija stabilnosti cijena i kriterija dugoročnih kamatnih stopa razdoblje je od svibnja 2021. do travnja 2022. Referentno razdoblje za tečajeve jest razdoblje od 26. svibnja 2020. do 25. svibnja 2022. Povijesni podatci o fiskalnim pozicijama pokrivaju razdoblje do 2021. godine. Prognoze se zasnivaju na Ekonomskoj prognozi Europske komisije u proljeće 2022., najnovijem programu konvergencije dotične države članice i drugim informacijama važnima za razmatranje održivosti konvergencije u budućnosti.
• Od studenoga 2014. svaka država koja se priključuje europodručju mora se priključiti i jedinstvenom nadzornom mehanizmu (SSM) i drugim sastavnicama bankovne unije. Bankovni sustav dotične države članice podvrgava se sveobuhvatnoj procjeni koju provodi ESB. Po ispunjenju potrebnih nadzornih i zakonodavnih preduvjeta ESB je odluku o uspostavi bliske suradnje sa središnjom bankom Българска народна банка (Bugarska narodna banka) i Hrvatskom narodnom bankom donio 10. srpnja 2020. Dana 1. listopada 2020. ESB je postao nadzorno tijelo zaduženo za zajedničke postupke za sve nadzirane subjekte i preuzeo je odgovornost za nadgledanje nadzora manje značajnih institucija u tim dvjema državama.