Pregled

Gospodarstvo europodručja trebalo bi se u sljedećim godinama nastaviti postupno oporavljati u uvjetima znatne geopolitičke neizvjesnosti i neizvjesnosti povezane s politikama. Iako se rast umjerenim tempom nastavio u 2024., novi pokazatelji upućuju na kratkoročno slabljenje rasta pod utjecajem kontinuirano slabog povjerenja potrošača i velike neizvjesnosti koji će vjerojatno dodatno potaknuti kućanstva na štednju. Bez obzira na to, stvoreni su uvjeti za ponovno jačanje gospodarskog rasta. Naime, očekuje se da će rast realnih plaća i zaposlenosti na snažnim tržištima rada poduprijeti oporavak u kojem je potrošnja i dalje jedan od glavnih činitelja. Domaću potražnju trebalo bi potaknuti i ublažavanje uvjeta financiranja u skladu s tržišnim očekivanjima o budućem kretanju kamatnih stopa. Unatoč velikoj neizvjesnosti, pretpostavlja se da se fiskalne politike, općenito gledajući, konsolidiraju. Bez obzira na to, sredstvima iz programa Next Generation EU (NGEU) trebao bi se podupirati rast do isteka programa 2027. Pod pretpostavkom iz osnovnog scenarija da trgovinske politike ključnih europskih trgovinskih partnera ostaju nepromijenjene, očekuje se da će inozemna potražnja ojačati i poduprijeti izvoz europodručja. Zbog toga bi neto trgovina, unatoč izazovima povezanima s konkurentnošću, trebala dati uglavnom neutralan doprinos rastu BDP‑a. Stopa nezaposlenosti trebala bi se dodatno smanjiti na povijesno niske razine. Unatoč strukturnim problemima, očekuje se da će produktivnost tijekom projekcijskog razdoblja rasti usporedno sa slabljenjem utjecaja određenih cikličkih činitelja koji su je u posljednje vrijeme smanjivali. Općenito gledajući, predviđa se da će prosječni godišnji rast realnog BDP‑a iznositi 0,7 % u 2024., 1,1 % u 2025. i 1,4 % u 2026. te da će se zatim smanjiti na 1,3 % u 2027. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a iz rujna 2024. izgledi za rast BDP‑a revidirani su naniže, uglavnom zbog revizija podataka o ulaganju za prvu polovicu 2024., očekivanog slabijeg rasta izvoza u 2025. i male revizije naniže predviđenog rasta domaće potražnje u 2026.^[1]

Ukupna inflacija mjerena HIPC‑om trebala bi se povećati krajem 2024. te potom smanjiti i od drugog tromjesečja 2025. biti na razinama oko ESB‑ova inflacijskog cilja od 2 %. Očekuje se da će bazni učinci sastavnice energije biti glavni činitelj privremenog povećanja inflacije na početku projekcijskog razdoblja. Na temelju pretpostavki o smanjenju cijena nafte i plina vjerojatno je da će inflacija cijena energije ostati negativna do druge polovice 2025. te da će i potom biti slaba. Iznimno bi trebala porasti u 2027. zbog uvođenja novih mjera za ublažavanje klimatskih promjena. Predviđa se da će inflacija cijena hrane rasti do sredine 2025., uglavnom potaknuta ponovnim jačanjem dinamike cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda, te da će se potom do 2027. smanjiti na prosječno 2,2 %. Očekuje se da će se inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane početkom 2025. smanjiti kako neizravni učinci prošlih šokova povezanih s cijenama energije budu slabjeli, kako se pritisci troškova rada budu smanjivali i kako se odgođeni učinci prošlog pooštravanja monetarne politike budu i dalje prenosili na potrošačke cijene. Očekuje se da će tom smanjenju glavni doprinos dati smanjenje inflacije cijena usluga, koja je do sada bila relativno perzistentna. Općenito gledajući, očekuje se smanjenje inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane s 2,9 % u 2024. na 1,9 % u 2027. Rast plaća u početku će ostati povišen, ali će se postupno smanjivati kako pritisci povezani s naknadom za inflaciju budu slabjeli. Očekuje se da će zbog umjerenijeg rasta naknade po zaposlenom, zajedno s oporavkom rasta produktivnosti, rast jediničnih troškova rada biti znatno sporiji. Zbog toga se predviđa da će se domaći cjenovni pritisci prvo smanjiti jer će profitne marže u početku apsorbirati još snažne pritiske troškova rada, ali će jačati tijekom projekcijskog razdoblja. Vanjski cjenovni pritisci trebali bi ostati uglavnom umjereni. U odnosu na projekcije iz rujna 2024. izgledi za ukupnu inflaciju mjerenu HIPC‑om revidirani su neznatno naniže za 2024. i 2025., uglavnom zbog iznenađujuće niskih vrijednosti podataka te pretpostavki o nižim cijenama nafte i električne energije.