KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 12. prosinca 2024.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Odluka o smanjenju kamatne stope na novčani depozit, odnosno stope kojom usmjeravamo stajalište monetarne politike, zasniva se na našoj novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike.

Dezinflacija dobro napreduje. Stručnjaci Eurosustava predviđaju da će ukupna inflacija iznositi prosječno 2,4 % u 2024., 2,1 % u 2025., 1,9 % u 2026. i 2,1 % u 2027., kada se počne primjenjivati prošireni sustav EU‑a za trgovanje emisijama. U vezi s inflacijom bez energije i hrane stručnjaci predviđaju prosječnu stopu od 2,9 % u 2024., 2,3 % u 2025. i 1,9 % u 2026. i 2027.

Većina mjera temeljne inflacije upućuje na zaključak da će se inflacija stabilizirati, i to postojano, na razinama oko našeg srednjoročnog cilja od 2 %. Domaća inflacija blago se smanjila, ali i dalje je visoka, i to u prvom redu zato što se plaće i cijene u određenim sektorima još prilagođavaju prošlom povećanju inflacije sa znatnim vremenskim odmakom.

Uvjeti financiranja sve su blaži: zaduživanje za poduzeća i kućanstva postupno pojeftinjuje zbog smanjenja ključnih kamatnih stopa u posljednje vrijeme. No i dalje su pooštreni jer je naša monetarna politika i dalje restriktivna i naša prošla povećanja kamatnih stopa još se prenose na postojeće kredite.

Stručnjaci sada očekuju sporiji gospodarski oporavak u odnosu na rujanske projekcije. Premda se rast povećao u trećem tromjesečju ove godine, anketni pokazatelji upućuju na njegovo usporavanje u tekućem tromjesečju. Stručnjaci predviđaju stopu gospodarskog rasta od 0,7 % u 2024., 1,1 % u 2025., 1,4 % u 2026. i 1,3 % u 2027. Predviđeni oporavak temelji se u prvom redu na rastu realnih dohodaka, koji bi kućanstvima trebao omogućiti veću potrošnju, te na većem ulaganju poduzeća. S vremenom bi postupno slabljenje utjecaja restriktivne monetarne politike trebalo pridonijeti povećanju domaće potražnje.

Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini od 2 %. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

U trećem tromjesečju stopa gospodarskog rasta nadmašila je očekivanja i iznosila je 0,4 %. Glavni pokretači rasta bili su povećanje potrošnje, kojem su pridonijeli jednokratni činitelji koji su potaknuli turizam tijekom ljeta, i stvaranje zaliha u poduzećima. No najnovije informacije upućuju na zaključak da rast gubi zamah. Ankete upućuju na daljnje smanjenje aktivnosti u sektoru prerađivačke industrije i usporavanje rasta u uslužnom sektoru. Poduzeća su suzdržana u investicijskoj potrošnji u uvjetima slabe potražnje i vrlo neizvjesnih izgleda. Slab je i izvoz, pri čemu dio europskih industrijskih sektora teško održava konkurentnost.

Tržište rada i dalje je otporno. U trećem tromjesečju zaposlenost je rasla po stopi od 0,2 %, što je također nadmašilo očekivanja. U listopadu je stopa nezaposlenosti i dalje bila na povijesno niskoj razini od 6,3 %. Istodobno se nastavlja smanjivanje potražnje za radnom snagom. Stopa slobodnih radnih mjesta smanjila se u trećem tromjesečju na 2,5 %, što je za 0,8 postotnih bodova niže od njezine najviše razine, a ankete upućuju na zaključak da se u tekućem tromjesečju otvara manje radnih mjesta.

Gospodarstvo bi s vremenom trebalo jačati, premda sporije nego što se očekivalo. Rast realnih dohodaka trebao bi potaknuti potrošnju kućanstava. Povoljniji krediti trebali bi potaknuti potrošnju i ulaganje. Ako se ne zaoštre trgovinske napetosti, izvoz bi trebao podupirati oporavak usporedno s rastom globalne potražnje.

Fiskalne i strukturne politike trebale bi povećati produktivnost, konkurentnost i otpornost gospodarstva. Ključno je da se brzo poduzmu daljnji koraci, i to u obliku konkretnih i ambicioznih strukturnih politika, na temelju prijedloga Marija Draghija za povećanje europske konkurentnosti i prijedloga Enrica Lette za osnaživanje jedinstvenog tržišta. Pozdravljamo procjenu srednjoročnih planova vlada za fiskalne i strukturne politike u sklopu revidiranog okvira gospodarskog upravljanja EU‑a, koju je provela Europska komisija. Vlade bi se sada trebale usredotočiti na provedbu preuzetih obveza u sklopu okvira, i to u cijelosti i bez odgode. Time će pridonijeti održivom smanjenju proračunskih manjkova i omjera duga i BDP‑a uz istodobno davanje prednosti reformama i ulaganju kojima se potiče rast.

Inflacija

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja inflacija povećala se s 2,0 % u listopadu na 2,3 % u studenome. Riječ je o očekivanom povećanju koje u prvom redu proizlazi iz pozitivnog baznog učinka povezanog s energijom. Inflacija cijena hrane blago se smanjila na 2,8 % a inflacija cijena usluga na 3,9 %. Inflacija cijena dobara porasla je na 0,7 %.

Domaća inflacija, koja se kreće u blizini inflacije cijena usluga, u listopadu je ponovno zabilježila malo smanjenje. Međutim, i dalje je visoka i iznosi 4,2 %. Razlog tomu snažni su pritisci povezani s plaćama i činjenica da se neke cijene usluga, s određenim vremenskim odmakom, još prilagođavaju prošlom povećanju inflacije. Bez obzira na to, kretanje temeljne inflacije općenito je u skladu s postojanim povratkom inflacije na ciljnu razinu.

Stopa rasta naknade po zaposlenom, koja je u drugom tromjesečju iznosila 4,7 %, u trećem se tromjesečju smanjila na 4,4 %. To je u uvjetima stabilne produktivnosti pridonijelo sporijem rastu jediničnih troškova rada. Stručnjaci očekuju da će tijekom projekcijskog razdoblja troškovi rada sporije rasti zbog slabijeg rasta plaća i većeg rasta produktivnosti. Nadalje, dobit bi trebala nastaviti djelomično neutralizirati utjecaj većih troškova rada na cijene, osobito u kratkoročnom razdoblju.

Očekujemo da će se u kratkoročnom razdoblju inflacija kretati oko sadašnje razine jer će prethodna velika smanjenja cijena energije i dalje izlaziti iz izračuna godišnjih stopa. Potom bi se trebala stabilizirati, i to postojano, na razinama oko srednjoročnog cilja od 2 %. Tomu bi trebali pridonijeti slabljenje pritisaka troškova rada i daljnji utjecaj prošlog pooštravanja naše monetarne politike na potrošačke cijene. Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja na razini je od oko 2 % a tržišni pokazatelji srednjoročne i dugoročnije naknade za inflaciju znatno su se smanjili u razdoblju od sastanka Upravnog vijeća u listopadu.

Procjena rizika

Rizici za gospodarski rast i dalje su pretežno negativni. Zbog rizika zaoštravanja napetosti u globalnoj trgovini moglo bi doći do smanjenja izvoza i slabljenja globalnog gospodarstva, što bi nepovoljno utjecalo na rast u europodručju. Oslabi li povjerenje, oporavak potrošnje i ulaganja mogao bi biti sporiji od očekivanoga. To bi mogli pogoršati geopolitički rizici, kao što su neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i tragični sukob na Bliskom istoku, koji bi mogli izazvati poremećaje u opskrbi energijom i globalnoj trgovini. Rast bi mogao biti slabiji i bude li odgođeni utjecaj pooštravanja monetarne politike dugotrajniji nego što se očekuje. Rast bi mogao biti veći dovedu li blaži uvjeti financiranja i niža inflacija do bržeg povećanja domaće potrošnje i ulaganja.

Inflacija bi mogla biti viša budu li rast plaća ili rast dobiti veći nego što se očekuje. Pozitivni rizici za inflaciju proizlaze i iz povećane geopolitičke napetosti, koja bi u kratkoročnom razdoblju mogla dovesti do porasta cijena energije i troškova teretnog prijevoza te izazvati poremećaje u globalnoj trgovini. Nadalje, cijene hrane mogle bi biti veće od očekivanih zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i, općenito govoreći, razvoja klimatske krize. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti iznenađujuće niska u slučaju da zbog slabog povjerenja i zabrinutosti izazvane geopolitičkim događajima oporavak potrošnje i ulaganja bude sporiji od očekivanoga, da nepovoljan utjecaj monetarne politike na potražnju bude veći od očekivanoga ili da se gospodarsko okružje u ostatku svijeta neočekivano pogorša. Zaoštre li se napetosti u globalnoj trgovini, povećala bi se i neizvjesnost inflacijskih izgleda u europodručju.

Financijski i monetarni uvjeti

Tržišne kamatne stope u europodručju nastavile su se smanjivati od našeg sastanka u listopadu, u skladu s percepcijom o pogoršanju gospodarskih izgleda. Premda su uvjeti financiranja i dalje restriktivni, zbog smanjenja ključnih kamatnih stopa postupno pojeftinjuje zaduživanje za poduzeća i kućanstva.

Prosječna kamatna stopa na nove kredite poduzećima u listopadu je iznosila 4,7 %, što je za više od pola postotnog boda niže od najviše razine koju je dosegnula u prethodnoj godini. Trošak tržišnog dužničkog financiranja smanjio se za više od jednog postotnog boda u odnosu na najvišu razinu. Prosječna kamatna stopa na nove hipotekarne kredite, koja je u listopadu iznosila 3,6 %, niža je za otprilike pola postotnog boda od najviše razine koju je dosegnula u 2023., premda bi prosječna stopa na postojeće hipotekarne kredite još trebala porasti.

Bankovno kreditiranje poduzeća postupno je poraslo s niskih razina te je u listopadu zabilježeno povećanje od 1,2 % u odnosu na prethodnu godinu. Izdavanje dužničkih vrijednosnih papira poduzeća povećalo se na godišnjoj razini za 3,1 %, što je slično povećanju u prethodnih nekoliko mjeseci. U listopadu se nastavio postupni rast hipotekarnog kreditiranja, i to po godišnjoj stopi rasta od 0,8 %.

U skladu s našom strategijom monetarne politike, Upravno vijeće temeljito je procijenilo povezanost monetarne politike i financijske stabilnosti. Banke u europodručju i dalje su otporne te gotovo nema naznaka stresa na financijskim tržištima. Međutim, rizici za financijsku stabilnost još su povećani. Makrobonitetna politika i dalje je prva linija obrane od rasta financijskih ranjivosti jer pridonosi otpornosti i očuvanju prostora makrobonitetnog djelovanja.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Odluka o smanjenju kamatne stope na novčani depozit, odnosno stope kojom usmjeravamo stajalište monetarne politike, zasniva se na našoj novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini od 2 %. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija stabilizirala, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.