KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 17. travnja 2025.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Odluka o smanjenju kamatne stope na novčani depozit, odnosno stope kojom usmjeravamo stajalište monetarne politike, zasniva se na našoj novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike.

Dezinflacija dobro napreduje. Inflacija se nastavila kretati u skladu s očekivanjima naših stručnjaka. U ožujku su se smanjile i ukupna i temeljna inflacija. Posljednjih se mjeseci osjetno smanjila i inflacija cijena usluga. Većina mjera temeljne inflacije upućuje na zaključak da će se inflacija stabilizirati, i to postojano, na razinama oko našeg srednjoročnog cilja od 2 %. Rast plaća, premda još povećan, smanjuje se i dobit djelomično neutralizira njegov utjecaj na inflaciju. Gospodarstvo europodručja razvilo je određenu otpornost u odnosu na globalne šokove, ali izgledi za rast pogoršali su se zbog povećanja trgovinskih napetosti. Zbog povećane neizvjesnosti vjerojatno će se smanjiti povjerenje kućanstava i poduzeća a negativan i kolebljiv tržišni odgovor na trgovinske napetosti vjerojatno će pridonijeti pooštravanju uvjeta financiranja. Ti bi činitelji mogli dodatno pogoršati gospodarske izglede europodručja.

Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini od 2 %. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike, posebno u sadašnjim uvjetima iznimne neizvjesnosti, na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Gospodarski izgledi obilježeni su iznimnom neizvjesnošću. Izvoznici iz europodručja suočavaju se s novim preprekama trgovini, premda je još nejasno kolike će te prepreke biti. Poremećaji u međunarodnoj trgovini, napetosti na financijskim tržištima i geopolitička neizvjesnost nepovoljno utječu na poslovno ulaganje. Povećava se oprez potrošača u vezi s budućnošću, pa bi mogli biti suzdržani u potrošnji.

No gospodarstvo europodručja razvilo je određenu otpornost u odnosu na globalne šokove. Gospodarska aktivnost vjerojatno je porasla u prvom tromjesečju ove godine i postoje naznake stabilizacije u sektoru prerađivačke industrije. Stopa nezaposlenosti u veljači se smanjila na 6,1 %, što je najniža stopa nezaposlenosti od uvođenja eura. Potrošnji bi trebali pridonijeti snažno tržište rada, veći realni dohodci i utjecaj naše monetarne politike. Može se očekivati da će važne inicijative politika za povećanje rashoda za obranu i ulaganja u infrastrukturu pokrenute na nacionalnoj razini i na razini EU‑a potaknuti aktivnost u sektoru prerađivačke industrije, što potvrđuju najnovije ankete.

U trenutačnom geopolitičkom okružju još je potrebnije fiskalnim i strukturnim politikama žurno povećati produktivnost, konkurentnost i otpornost gospodarstva europodručja. Kompas konkurentnosti Europske komisije sadržava konkretan plan djelovanja i trebalo bi brzo donijeti predložene mjere, uključujući one za pojednostavnjenje. Među tim je mjerama i dovršetak unije za štednju i ulaganja u skladu s jasnim i ambicioznim vremenskim rasporedom. Ta bi unija štedišama trebala pružiti više prilika za ulaganje i poduzećima olakšati financiranje, posebno njihov pristup rizičnom kapitalu. Važno je i brzo uspostaviti zakonodavni okvir kao osnovu za moguće uvođenje digitalnog eura. Vlade bi se trebale pobrinuti za održivost javnih financija u skladu s okvirom gospodarskog upravljanja EU‑a a prioritet bi im trebali biti ključne strukturne reforme koje potiču rast i strateško ulaganje.

Inflacija

Godišnja inflacija u ožujku se blago smanjila na 2,2 %. U ožujku su se cijene energije, koje su u veljači neznatno porasle, smanjile za 1,0 % a inflacija cijena hrane povećala se s 2,7 %, koliko je iznosila u veljači, na 2,9 %. Inflacija cijena dobara bila je stabilna i iznosila 0,6 %. Inflacija cijena usluga ponovno se smanjila u ožujku, i to na 3,5 %, tako da je sada za pola postotnog boda niža od one zabilježene na kraju prošle godine.

Većina pokazatelja temeljne inflacije upućuje na zaključak da se inflacija postojano vraća na naš srednjoročni cilj od 2 %. Domaća inflacija smanjila se u odnosu na kraj 2024. Rast plaća postupno slabi. U posljednjem tromjesečju 2024. godišnja stopa rasta naknade po zaposlenom smanjila se s 4,5 %, koliko je iznosila u prethodnom tromjesečju, na 4,1 %. Rast jediničnih troškova rada usporio se zbog rasta produktivnosti. ESB‑ov alat za praćenje plaća i informacije dobivene iz poduzeća upućuju na smanjenje rasta plaća u 2025. u skladu s projekcijama stručnjaka ESB‑a iz ožujka. Jedinična dobit smanjila se po godišnjoj stopi od 1,1 % na kraju prošle godine, što je pridonijelo smanjenju domaće inflacije.

Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja i dalje je na razini od oko 2 %, što potvrđuje da se inflacija postojano vraća na naš cilj.

Procjena rizika

Povećali su se negativni rizici za gospodarski rast. Veliko zaoštravanje globalnih trgovinskih napetosti i povezana neizvjesnost vjerojatno će smanjiti izvoz te stoga i gospodarski rast u europodručju, a mogli bi smanjiti i ulaganje i potrošnju. Pogoršanje raspoloženja na financijskim tržištima moglo bi dovesti do pooštravanja uvjeta financiranja te manje sklonosti riziku i manje spremnosti poduzeća i kućanstava na ulaganje i potrošnju. Geopolitičke napetosti, kao što su neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i tragični sukob na Bliskom istoku, i dalje su važan izvor neizvjesnosti. No povećanje rashoda za obranu i infrastrukturu pridonijelo bi rastu.

Sve veći poremećaji u globalnoj trgovini povećavaju neizvjesnost inflacijskih izgleda u europodručju. Pad globalnih cijena energije i aprecijacija eura mogli bi stvoriti dodatni pritisak na smanjenje inflacije, koji bi mogli pojačati manja potražnja za izvozom europodručja zbog većih carina i preusmjeravanje izvoza država s viškom kapaciteta u europodručje. Negativni odgovori financijskih tržišta na trgovinske napetosti mogli bi nepovoljno utjecati na domaću potražnju te tako pridonijeti smanjenju inflacije. Nasuprot tomu, rascjepkanost globalnih opskrbnih lanaca mogla bi pridonijeti rastu uvoznih cijena te stoga i rastu inflacije. Rastu inflacije u srednjoročnom razdoblju moglo bi pridonijeti i povećanje rashoda za obranu i infrastrukturu. Cijene hrane mogle bi biti veće od očekivanih zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i, općenito govoreći, razvoja klimatske krize.

Financijski i monetarni uvjeti

Nerizične kamatne stope smanjile su se kao odgovor na zaoštravanje trgovinskih napetosti. Cijene vlasničkih vrijednosnih papira smanjile su se u uvjetima velike kolebljivosti a razlike prinosa na korporativne obveznice povećale u cijelom svijetu. Euro je proteklih tjedana ojačao jer se raspoloženje ulagača u odnosu na europodručje pokazalo otpornijim od njihova raspoloženja u odnosu na druga gospodarstva.

Najnoviji službeni statistički podatci o zaduživanju poduzeća u razdoblju koje je prethodilo trenutačnim tržišnim napetostima i dalje su upućivali na zaključak da su naša smanjenja kamatnih stopa smanjila cijenu zaduživanja poduzeća. Prosječna kamatna stopa na nove kredite poduzećima smanjila se s 4,3 % u siječnju na 4,1 % u veljači. Trošak tržišnog dužničkog financiranja poduzeća smanjio se na 3,5 % u veljači, ali u međuvremenu je zabilježen određeni pritisak na njegov rast. Nadalje, rast kreditiranja poduzeća ponovno se povećao u veljači, i to na 2,2 %, a izdavanje dužničkih vrijednosnih papira poduzeća raslo je po nepromijenjenoj stopi od 3,2 %.

Istodobno su se standardi odobravanja kredita poduzećima ponovno blago pooštrili u prvom tromjesečju 2025., o čemu smo izvijestili u najnovijoj anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju. Kao i u prethodnom tromjesečju glavni je razlog veća zabrinutost banaka povezana s gospodarskim rizicima kojima su izloženi njihovi klijenti. Poslije umjerenog oporavka u prethodnim tromjesečjima potražnja poduzeća za kreditima blago se smanjila u prvom tromjesečju.

Prosječna kamatna stopa na nove hipotekarne kredite, koja je u veljači iznosila 3,3 %, porasla je zbog prošlih povećanja dugoročnijih tržišnih kamatnih stopa. Hipotekarno kreditiranje nastavilo je jačati u veljači, premda po još slaboj godišnjoj stopi rasta od 1,5 %, zato što su banke ublažile standarde odobravanja kredita i zato što je potražnja kućanstava za kreditima nastavila snažno rasti.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Odluka o smanjenju kamatne stope na novčani depozit, odnosno stope kojom usmjeravamo stajalište monetarne politike, zasniva se na našoj novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini od 2 %. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike, posebno u sadašnjim uvjetima iznimne neizvjesnosti, na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija stabilizirala, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.